Makron u Pekingu

Kineski lider Si Đinping nije pokazao nikakav znak promjene stava prema ratu Rusije protiv Ukrajine nakon jučerašnjih razgovora sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom.

Drugog dana Makronove državne posjete Kini, Si je zauzeo svoj poznati stav prema ruskoj invaziji, rekavši da „sve strane“ imaju „razumne bezbjednosne brige“ i nije dao nikakav nagovještaj da će iskoristiti svoj uticaj da pomogne u okončanju sukoba, prenio je „Politiko“.

„Kina je spremna da zajedno sa Francuskom apeluje na međunarodnu zajednicu da ostane racionalna i smirena“, najdalje je dokle je kineski lider otišao tokom konferencije za novinare u Velikoj dvorani naroda u Pekingu.

„Mirovne pregovore bi trebalo nastaviti što prije, uzimajući u obzir razumne bezbjednosne brige svih strana u vezi sa Poveljom UN… tražeći političko rješenje i izgradnju uravnoteženog, efikasnog i održivog evropskog bezbjednosnog okvira“, dodao je Si, sjedeći pored Makrona.

Makron je pozvao Sija da ne šalje oružje Rusiji, a Si je odgovorio da to nije njegov rat

Francuski predsjednik je stigao u srijedu u Kinu s namjerom da podstakne Sija da učini više za mir u Ukrajini i da se usprotivi prijetnji Kremlja da će rasporediti nuklearne rakete u Bjelorusiji.

Si je pozvao sve države da poštuju obaveze o nekorišćenju nuklearnog oružja i da „nuklearni rat ne treba da se vodi“, ne pominjući Rusiju. On je pozvao međunarodnu zajednicu da se „uzdrži od bilo kakve akcije koja bi dovela do daljeg pogoršanja krize ili čak do njenog izmicanja kontroli“.

Tokom privatnog sastanka sa Sijem, Makron je iznio zabrinutost Zapada da će Peking isporučiti naoružanje Kini, prenijeli su mediji, pozivajući se na francuskog diplomatu upućenog u razgovore.

„Predsjednik je pozvao Sija da ne šalje Rusiji isporuke koje će pomoći njenom ratu protiv Ukrajine. Si je rekao da to nije njegov rat“, rekao je diplomata koji je želio da ostane anoniman.

Razgovori, koje je jedan zvaničnik Jelisejske palate opisao kao „otvorene i konstruktivne“, trajali su sat i po.

Uslijedila je ceremonija potpisivanja, na kojoj su zvaničnici i poslovni lideri zaključili nekoliko sporazuma, uključujući prodaju 160 „Erbasovih“ aviona. Prema saopštenju Jelisejske palata, kineska vlada je odobrila kupovinu 150 aviona „A30 Neo“ i 10 letjelica „A350“.

Dok je francuska poslovna zajednica pozdravila Makronovo otvaranje prema Kini, ne misle svi kod kuće da je potpisivanje velikih ugovora dobar signal, piše Rojters.

„U vrijeme kada je debata u Evropi fokusirana na našu suicidalnu zavisnost od Kine i na kinesko miješanje, ta poruka je neprikladna“, napisao je na Tviteru Rafael Gluksman, ljevičarski član Evropskog parlamenta.

Govorio dvaput duže od domaćina

Tokom ceremonije potpisivanja sporazuma, svaki kineski ministar i poslovni lider se duboko poklonio Siju potpisujući ugovore sa francuskim kolegama. Potom su Si i Makron zajedno nastupili na „konferenciji za novinare sa kineskim karakteristikama“, što u suštini znači da nisu dozvoljena pitanja, piše „Politiko“.

Portal navodi da su odmah bili očigledni suprotstavljeni stilovi dvojice lidera. Si je čitao pažljivo sastavljen govor gledajući pravo ispred sebe prije nego što je dao riječ Makronu. Francuski lider je potom govorio skoro dva puta duže od domaćina – što je protokolarni propust koji su primijetili članovi Sijeve kineske pratnje.

Si je na momente djelovao nestrpljivo i nervozno dok je Makron govorio. Kineski lider je nekoliko puta duboko udahnuo i djelovalo je da mu je nelagodno dok mu se Makron direktno obraćao i očigledno improvizovao o ukrajinskom ratu i njihovoj zajedničkoj odgovornosti da podrže mir.

Makron je, takođe, apelovao na Sija da eksplicitno osudi agresiju Rusije na Ukrajinu.

„Govoriti o miru i stabilnosti znači govoriti o ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Vi ste dali neke važne komentare“, rekao je francuski lider. „To je rat koji uključuje sve nas jer je jedna članica Savjeta bezbjednosti odlučila da prekrši povelju UN. Ne možemo to prihvatiti“.

Protivljenje „hladnoratovskom mentalitetu“

Si i Makron će danas otići u kineski grad Gvangžu, gdje će imati još razgovora i privatnu večeru.

„Politiko“ je prenio da Si, međutim, jeste govorio o potrebi da zaraćene strane „zaštite žrtve uključujući žene i djecu“ nakon što je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog njegove uloge u ilegalnom prebacivanju ukrajinske djece u Rusiju.

Si, pak, nije eksplicitno pomenuo Rusiju u svojim komentarima. U potezu koji će vjerovatno iritirati američke zvaničnike, Si je takođe rekao da će Kina i Francuska „nastaviti razmjenu između legislativnih tijela i vojski“. On je potom uključio Francusku u uobičajeni refren kojim kineski zvaničnici kritikuju SAD.

„Kina i Francuska će nastaviti da… se suprotstavljaju hladnoratovskom mentalitetu i blokovskom sukobljavanju, udružujući se u rješavanju svih vrsta globalnih izazova“, rekao je Si.

Si je juče takođe imao razgovore sa Makronom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon de Lajen, koju je Makron pozvao kako bi demonstrirao evropsko jedinstvo. Ona, međutim, neće učestvovati u mnogim događajima između lidera Kine i Francuske.

Spreman da razgovara sa Zelenskim

Fon der Lajenova je sinoć imala svoju konferenciju za novinare u Pekingu. Ona je upozorila da se ne pomaže Rusiji u njenom ratu protiv Ukrajine.

„Naoružavanje agresora je jasno kršenje međunarodnog prava i nikad ga ne bi trebalo naoružavati“, rekla je šefica EK. „To bi zaista značajno naškodilo odnosu EU i Kine“, dodala je.

Fon der Lajenova je kazala da je Si izrazio spremnost da razgovara sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Kineski lider je rekao da do razgovora može doći kad „budu pravi uslovi i vrijeme“.

Lideri EU su došli u posjetu Kini nakon višegodišnjeg pogoršanja odnosa sa Pekingom oko pitanja poput optužbi za kršenje ljudskih prava u Sinđijangu, blokade sporazuma o investicijama i oklijevanja Kine da osudi Rusiju zbog invazije na Ukrajinu.

Međutim, u obraćanju novinarima po dolasku u srijedu, Makron je rekao da se Evropa mora oduprijeti smanjenju trgovinskih i diplomatskih veza sa Kinom i odbaciti ono što neki opisuju kao „neizbježnu spiralu“ tenzija između Kine i Zapada.