– Iako svi iščekujemo rezultate popisa, ovo prebrojavanje građana sve više izaziva sumnju u samu proceduru. Osim problematike u sprovođenju samog popisa, naziru se i drugi problemi. Kako je najavljeno, Monstat će prikupljene podatke upariti sa registrom MUP-a “i završiti posljednju fazu provjere”. Prikupljanje i uparivanje podataka sa različitih registara može predstavljati kršenje prava na privatnost. Građani bi mogli biti zabrinuti da se njihovi lični podaci koriste bez njihovog pristanka ili da postoji rizik zloupotrebe podataka. Najspornije, podaci iz registara MUP-a mogu biti zastarjeli ili netačni. Što rezultira greškama u popisu. Netačne informacije o prebivalištu ili broju stanovnika, utiču na tačnost demografskih podataka, kazala je Lutovac.
Pejović je sinoć saopštio da će rezultati popisa stanovništva biti objavljeni 15. oktobra.
Ona ističe da postoji opasnost i od diskriminacije i selekcije određenih grupa građana ukoliko se podaci uparuju na neadekvatan način, posebno ako su registri neprecizni ili ne reflektuju stvarno stanje, kao što su podaci o migrantima, manjinama ili marginalizovanim grupama.
Tehnički i bezbjednosni izazovi su, dodaje ona, veliki jer postoji opasnost od hakerskih napada ili curenja osjetljivih podataka.
Lutovac ističe da sve ovo zahtijeva pažljivo upravljanje podacima i transparentnost kako bi se očuvala privatnost građana i osigurala tačnost popisa.
– I na kraju, ali ne i manje važno, građani će moći da provjere upisane podatke sa šifrom koja se nalazi na kopiji popisnice. Pitanje je ko zna gdje mu se tačno nalazi popisnica od decembra mjeseca, te koliko građana u Crnoj Gori je informatički pismeno i ima pristup digitalnim platformama. Mnogo je spornih tačaka u čitavom procesu koje su morale na vrijeme biti prevaziđene, poručila je Lutovac.