“Ljudi koji nemaju gotovo ništa nevjerovatno srčano brane ovakav koruptivni sistem”
PARADOKSALNA ODBRANA NEJEDNAKOSTI
Zamislite sljedeću situaciju: imate dva stola za kojima sjede po 10 ljudi.
Za prvim stolom sjede 9 ljudi koji nemaju niti jedan jedini euro i jedan čovjek koji ima 10 eura. Statistički posmatrano, za tim stolom svi imaju po jedan euro.
Za drugim stolom sjede 10 ljudi od kojih svi imaju po jedan euro. Statistički posmatrano, za tim stolom, kao i za prvim, svi imaju po jedan euro.
Razlika između ova dva stola je očigledna u životnom smislu, dok su potpuno identični kada ih posmatramo statistički.
Zašto ovo pišemo? Ovih dana nas surovo bombarduju statističkim podacima kako su građani Crne Gore na 50% prosjeka EU, kako smo lideri u regionu, kao i da je BDP po glavi stanovnika enormno porastao u poslednjih nekoliko godina.
Sjetite se sad prvog stola: iako jedan čovjek ima 10 eura a ostali nemaju ništa, statistički posmatrano, svi imaju po jedan euro. Tako i treba da razumijete te poruke: dok većina građana, uprkos rastu BDP-a, nema ništa od tog rasta, mali broj ljudi skida kajmak od tog rasta BDP-a.
Da bi se do kraja razobličila ova čudna statistička pojava, u praksi se koristi Gini koeficijent koji predstavlja mjeru nejednakosti raspodjele ekvivaletnog raspoloživog dohotka. Vrijednost ovog koeficijenta se kreće od 0 do 100. Što je vrijednost bliža broju 100, to je dohodna nejednakost veća.
Prema zvaničnom podatku Eurostata, na kraju 2017. godine, Gini koeficijent u Crnoj Gori iznosi 36,7 što je jedan od najlošijih koeficijenata u Evropi. Drugim riječima, sva postojeća ali i novostvorena vrijednost u Crnoj Gori, koja je nastala rastom BDP-a, nije adekvatno raspodijeljena na građane Crne Gore i uzrokovala je veliku nejednakost u društvu.
I to je cijela suština ekonomskog razvoja Crna Gore u proteklih 8 godina od kada pregovaramo sa EU – neravnomjerna raspodela postojeće i novostvorene vrijednosti. Na našem stolu statistički svi imaju jednako; u realnom životu mali broj ljudi ima gotovo sve a veliki broj ljudi gotovo ništa.
Paradoksalno, ljudi koji nemaju gotovo ništa nevjerovatno srčano brane ovakav sistem raspodjele novostvorene vrijednosti u kojem će, zbog posljedica korona virusa, imati još manje a mali broj ljudi još više. Da nije pretužno, bilo bi zaista – komično.