Leposavić: Zakon štiti prava svih vjerskih zajednica
Ministar pravde Vladimir Leposavić govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, kazao da štiti prava svih vjerskih zajednica te da ne oduzima ni jedno stečeno pravo, cilj je da sve zajednice budu u ravnopravnom položaju.
Jednoglasno na sjednici Vlade juče utvrđen predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodni vjeroispovijesti, saopštio je ministar.
“Po mom ličnom uvjerenju postignuto više nego što smo se nadali da će biti moguće. Kad je u pitanju dijalog između Ministarstva pravde i predstavnika vjerskih zajednica želim da kažem da je moja ocjena da je ova Vlada u pogledu međuvjerskog dijaloga uradila više za pet dana nego prošla vlada za pet godina“, kazao je Leposavić.
Ovaj zakon je, naveo je Leposavić, samo tolerisao postojanje vjerskih zajednica, a mi smo otišli korak dalje i imamo zakon koji je vjerski senzibilan i koji štiti prava svih vjerskih zajednica.
Leposavić je govoreći o pregledu odlika izmjena kazao da s jedne strane se eliminiše mogućnost da se u Vladinom postupku rješava bilo čiji svojinski spor, predviđena je norma da se takvi sporovi rješavaju u parničnom postupku pred nadležnim sudom. “U tom smislu izmjena je dobra za sve nosioce prava svojine. Postojeće vjerske zajednice ne gube pravni subjektivite, stečena prava se zadržavaju. Nema potrebe da se ponovo registruju“, naveo je on.
Priznajući stečena prava afirmiše se stepen povjerenja, dodao je ministar.
“Sporazumi između vjerskih zajednica i države da se poštuju. Oni vjerski objekti koji imaju status kulturnih dobara da budu zaštićeni, što je garant da se zaštita kulturne bađštine CG rješava na način predviđen za sve nosioce prava“, kazao je on.
Ministar navodi da se katalog postojećih prava vjerskih zajednica unaprijedio.
“Kod autonomije poštovana prava vjerskih zajednica, predvišeno da imaju pravo i na strukturu svog organizovanja. Zatim, imaju pravo da biraju ne samo vjersko osoblje nego i poglavare. Pravo ishrane uskladu sa vjerskim ustanovama i uvjerenjima – da njihovo pravo kada borave u drugim utanovama ne bi ostalo samo formalno“, kazao je Leposavić.
“U zadužbinu, pored te riječi je predviđen i institut vakufa kao posebne imovine islamske zajednice. Predstavnici vjerskih zajednica izrazili stav da je bilo malo vremena. Poštujem. Insistirao sam da nam dostave sve predloge i sugestije…“, dodao je on.
“Sve sugestije i predloge, gotovo 90% njih smo usvojili“, naveo je Leposavić.
“Ovaj zakon ne oduzima ni jedno stečeno pravo, cilj je da sve zajednice budu u ravnopravnom položaju. Ovaj zakon da bude most i prilika za uspostavljanje multikonfesionalnog društva koje je dosad bio krilatica“, poručio je Leposavić.
Šta je bilo toliko hitno da se usvoji Zakon
“Hitnost postoji društvena i pravna. Protekla godina obilježena protestima građana, koji su bili najveći u CG i borba građana CG, vjermika rezultirala je da se formira jasan stav da su nužne izmjene obog zakona. Podsjetimo da prema slovu važećeg zakona mogućnost primeje, po mom ubjeđenju, diskriminatorskih odredbi nastupa godinu po usvajanju, dakle početkom januara. Da bi to izbjegli bila je potreba hitne izmjene zakona“, kazao je Leposavić.
Razgovori vođeni sa svim tradicionalnim vjerskim zajednicama
“Razgovori vođeni sa svim tradicionalnim vjerskim zajednicama – njih je četiri. Mi smo uspjeli i trudili se da razgovaramo sa pravnim timovima, poglavarima i ostalih vjerskih zajednica a a na način što smo uputili neku vrstu javnog poziva. U tom smislu nismo vršili pojedinačne pozive nego su na taj javni poziv vjerske zajednice odgovarale“, kazao je Leposavić.
“Nije bilo mnogo vremena. Unaprijed sam bio svjestan da je vrlo rizično pozivati zajednice da daju predloge u roku od tri ili četiri dana. Nije bilo lako. Ostavljanje kratkog roka može da zvuči loše ali sam najiskrenije odmah rekao da nemamo mnogo vremena i ne želim da fingiramo dijalog. Želio sam da čujem sugestije onako kako su bili zainteresovani“, dodao je on.