Leposavić: Vlada i njeni članovi se bore za eliminisanje svih paralelnih struktura vlasti

Ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić odbacio je navode o neprimjerenom uticaju na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa i ugrožavanju javnog interesa, navodeći da je Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) zloupotrijebila službeni položaj.

U otvorenom pismu ASK-u on je naveo da nezavisnost sudova ne postoji zbog sudova, nego zbog građana i zaštite njihovih prava i da Vlada, čiji je on ministar, ne štiti paralelne centre moći već se bore za njihovo eliminisanje. ASK je u petak utvrdio da je Leposavić ugrozio javni interes vršeći, kako se navodi, neprimjeren uticaj na samostalnost i nezavisnost pravosudnih organa. Ova institucija je pozvala Leposavića da se uzdržava od izjava koje imaju za cilj vršenje uticaja na nezavisno pravosuđe.

Ministar je početkom decembra na A1 televiziji kazao da je postupak “državni udar” pravni skandal, da je “taj postupak zreo za ponavljanje” i da postoji mogućnost institucionalnog odgovora, odnosno da Skupština razmišlja o mogućnosti donošenja zakona o amnestiji ukoliko bi se potvrdila prvostepena presuda za pokušaj terorizma liderima DF-a Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću.

U pismu dostavljenom “Vijestima” ministar navodi da je “jasno rekao da je njegova želja, kao člana Vlade, da sudstvo bude nezavisno i lišeno pritisaka”.

“Na taj način sam svoju kritičku izjavu zadržao u granicama zakonitog vršenja Ustavom zagarantovane slobode izražavanja. Takođe, neistinito ste naveli da sam priznao da moja izjava može prekršiti ustavna načela citiravši, međutim, da sam rekao da sam svjestan da ona nije u skladu sa mjerilima struke. Nije poznato na koji način ste izjednačili pravnu snagu i važnost ustavnih načela i pravila struke, pa moram da vas podsjetim da pravila struke predstavljaju pravila podzakonske snage, kao i običaje koji uopšte nisu pravno obavezujući. Budući da sam u potpunosti upoznat sa međunarodnim pravilima i standardima koje ste u obrazloženju Mišljenja citirali tek djelimično, našao sam da potrebe javnog interesa i veliko nepovjerenje građana vezano za predmetni sudski postupak apsolutno dozvoljavaju kritički komentar”, navodi on.

Leposavić objašnjava i da je njegova kritika imala za cilj da pomogne očuvanju nezavisnosti pravosuđa i vraćanju povjerenja javnosti.

“Ovo naročito iz razloga sto je društvo Crne Gore upravo iskoračilo iz pozicije, kako su to konstatovale međunarodne organizacije i treće strane, prethodnog hibridnog režima i njegove endemske korupcije u kojoj je nezavisnost pravosuđa bila posebno ugrožena. Imajući u vidu način na koji ste utvrdili da moj lični kritički stav, po vama, ima karakter koruptivne radnje, ne čudi što ste u periodu prethodne vlasti propuštali da reagujete na brojne primjere korupcije i ugrožavanja javnog interesa koji su se toliko umnožili da je vijest i zabrinutost o njima stigla do svih međunarodnih foruma i nazad, zaobilazeći vašu dužnu pažnju”.

Evropski sud za ljudska prava je više puta potvrdio stav, dodaje ministar, da „u demokratskom društvu sudovi moraju postupati tako da nadahnjuju povjerenje u javnosti“, te da je u slučajevim od velikog javnog značaja dozvoljena čak i njihova oštra kritika.

“Ostaje samo da se složimo da optužba narodnih predstavnika za državni udar, čija istraga je pokrenuta na dan održavanja parlamentarnih izbora, jeste pitanje od posebnog javnog interesa… U svom Mišljenju ste konstatovali da „sudovi nisu imuni na kritiku“ i da „svi imaju pravo da iskažu svoj stav o institucijama pravosuđa“. Stiče se utisak da ste mislili na sve, osim na ministra pravde i ljudskih prava u Vladi izabranoj posle prve demokratske smjene vlasti u istoriji naše zemlje. Da nije tako, do sada bi bio sproveden sličan postupak u nekom od brojnih slučajeva komentarisanja sudskih odluka”, dodaje on.

Leposavić navodi da mu Ustav i zakonske nadležnosti ne daju objektivnu mogućnost uticaja na nezavisnost pravosuđa, koja bi direktno proizlazila iz njegove izvršne funkcije.

“Ova Vlada i njeni članovi nemaju neformalne centre moći i uticaja, već se bore za eliminisanje svih paralelnih struktura vlasti koje ne proizlaze iz ustavom i zakonom utvrđene volje građana. U tom smislu, ja lično ne poznajem optužene u ovom postupku niti sam ikada na bilo koji način stupio u bilo kakav kontakt sa sudijama u ovom ili bilo kom drugom slučaju”, dodaje on.

Leposavić dodaje da nezavisnost sudstva današnje međunarodno pravo definiše, „ne kao privilegiju sudova, već kao privilegiju građana i njihovih prava zbog kojih nezavisnost sudstva postoji“.

“Ni ovaj stav niste naveli u svom Mišljenju, iako je ponovljen na tri mjesta u Preporuci Savjeta Evrope iz 2010. godine na koju ste se pozvali… U Obrazloženju ovog međunarodnog dokumenta se naglašava da „sudovi ne postoje izvan društva kojem treba da služe“. U ranijoj Preporuci Savjeta Evrope… a što ste takođe propustili da navedete, stoji da se nezavisnost sudova obezbjeđuje i poštovanjem dužnosti sudova da svoje odluke zasnivaju „na nedvosmislenim i potpunim dokazima“. To je upravo standard na kojem sam zasnovao svoj kritički iskazan stav i cilj zbog kojeg sam ga javno saopštio”.

On navodi da je 31.12. 2020. dobio zahtjev za izjašnjenje sa rokom od osam dana, iako Zakon o sprečavanju korupcije propisuje da je to 15 dana, te da mu je uskraćena zakonom garantovana usmena rasprava. Tvrdi i da je netačno parafrazirana njegova izjava da je „najavio donošenje Zakona o amnestiji“.

“U pisanom izjašnjenju, koje sam vam dostavio 5. januara, pojasnio sam da nije bilo riječi o najavi donošenja pomenutog zakona, jer tako nešto i nije u mojoj nadležnosti, već da sam ukazao na to da Skupština ima to pravo. Pri tom sam podsjetio da je institut amnestije predviđen Ustavom i međunarodnim pravnim aktima….”, navodi ministar.

On je napisao i da je ASK usvojila Mišljenje koje ne govori o amnestiji, niti o navodu za koje je traženo njegovo izjašnjenje.

“Iako ste me pitali o jednom, donijeli ste odluku o drugom pitanju, čime ste prekršili član 34 Zakona o sprječavanju korupcije po kojem se od javnog funkcionera može zatražiti izjašnjenje „na navode iz zahtjeva“.

“U obrazloženju Mišljenja, koje ste donijeli 14. 01. 2021, opet ste pribjegli netačnom i nepotpunom citiranju moje izjave. Naime, izostavili ste moj eksplicitno iskazan stav da „nijedan sudija ne treba da se boji političkog pritiska i da ga od strane sadašnje izvršne vlasti sigurno nema“. U ispitnom postupku, u kojem mi niste dozvolili da učestvujem, niste utvrdili ovaj moj navod, iako ste me u još u Zahtjevu za pismeno izjašnjenje javno osumnjičili da sam izvršio krivično djelo „protivzakonit uticaj“. Osim što moja izjava uopšte nema dodirnih tačaka sa objektivnim elementima krivičnog djela iz člana 422 Krivičnog zakonika, ne postoji ni namjera njegovog izvršenja”, navodi Leposavić u otvorenom pismu ASK-u.

Apel za poštovanje prava svakog na fer suđenje nije korist

“Apel za poštovanje prava svakog na fer suđenje nije korist u smislu ovog zakona. Isto tako, kritička izjava nije ugrozila javni interes, jer njome nije ugrožen život, zdravlje i bezbjednost, niti može izazvati nematerijalnu ili materijalnu štetu po državu. S druge strane, ovakvo vaše postupanje predstavlja „očigledno nesavjesno postupanje u vršenju službe“, sa posljedicom „teže povrede prava drugog“ zbog čega javnost opravdano može da sumnja da je u Agenciji za sprečavanje agencije, između ostalog, učinjeno djelo nesavjestan rad u službi”, naveo je Leposavić.

Kada iskorijenimo teška nedjela, onda ćemo rjeđe komentarisati sudske odluke

“Kada u potpunosti otkrijemo i iskorijenimo ubistva i napade na novinare i druga teška nedjela, kada se svi akteri društvenog života znatno više i nepristrasnije angažuju na zaštiti javnog interesa, onda će i članovi Vlade, makar bili nadležni za poslove pravosuđa, rjeđe ili nikako komentarisati sudske i druge odluke nadležnih državnih organa. Dok se to ne postigne, najljubaznije vas molim da ne zloupotrebljavate nadležnosti ASK-a pretvarajući je u agenciju za sprečavanje demokratizacije”, naveo je Leposavić.