Lelekanje i kukumavčenje dukljanoida tokom proslavljanja Njegoševog dana

Piše: Boško Vukićević

Neobično me zabavlja lelekanje i kukumavčenje dukljanoida tokom proslavljanja NJegoševog dana.

Jučerašnja dominacija Lovćenskog Tajnovidca na društvenim mrežama, nebrojeni citati iz njegovih djela i biografski podaci – ideolozima oborene kleptokratije su prouzrokovali nesnosan stres, anksioznost i duševne patnje.

Lamentiraju eksponenti antisrpske misli kako se Petar II Petrović „pogrešno interpretira“ i „koristi u dnevnopolitičke“ svrhe, ismijavaju narod koji proslavlja veličinu vladike „iako nije pročitao baš svako njegovo djelo“, upozoravaju na „bjelaško-četnički napad na NJegoša“.

Uglavnom se radi o srbofobnim egzemplarima koji su dobrano profitirali, na sve moguće načine, u prethodne tri decenije afirmacije antisrpske i anti-njegoševske Crne Gore, poput jednog otužnog glumca koji ne može da sakrije srdžbu zbog afirmisanja NJegoševog dana. Insistirajući na „pogrešnom razumijevanju i interpretiranju NJegoša“, glumac licemjerno navodi kako je ipak „divno što se NJegošev dan konačno proslavlja kao Dan kulture“, zaboravljajući pritom da pojasni – kako to da bivši diktatorski režim, koji je on strastveno podržavao (a i taj režim njega), u prethodne tri decenije strahovlade nije ustanovio Dan NJegoševog rođenja kao državni praznik?

U odgovoru na to pitanje nalaze se i pojašnjenja šta prosječni glumčić i njegovi politički uzori zaista misle o NJegošu – ali i šta je NJegoš mislio o takvima kao što su oni! O tome sam ranije naširoko pisao…

Crnogorski vladika, najveći pjesnik i mislilac s naših prostora, imao je sasvim precizno definisane stavove o svojoj narodnosti, vjeri, jeziku, koji proističu ne samo iz njegovih djela već i iz privatnih pisama. Dukljanoidni egzemplari su ranije, nemoćni da opovrgnu NJegošev jasan srpski identitet slabašnim tezama o „falsifikatima, pribjegavali tezama o „NJegoševoj neznavenosti“ i „nedovoljnoj samosvjesnosti“. Kao i tezama o tome da je Vladika potpao pod zloćudan uticaj Sime Sarajlije. Eto, jedan od najmudrijih ljudi u istoriji je, po mišljenju ovih fanatika – bio neznaven, tj. nije znao ko je i šta je. Danas pak u antisrpskom ambijentu opet se promalja teza o „pogrešnom razumijevanju i dnevnopolitičkom tumačenju NJegoša“. Ostaje da se vidi koja će od dvije sumanute teze zaludnjaka odnijeti prevagu.

Proslavljanje NJegoševog dana već drugu godinu zaredom predstavlja možda i najveći diskontinuitet s politikama višedecenijske autokratije i tiranije Mila Đukanovića. Na nekim drugim poljima, takav diskontinuitet uopšte nije ostvaren i ostalo je još mnogo posla pred slobodnim ljudima.