Lažna bolovanja rak rana Crne Gore: Leže ili putuju, a pare im mrske nisu!

Problem koji je sve izraženiji u društvu su fiktivna bolovanja za kojima poseže sve više radnika. Ko je odgovoran za ovakvo stanje u kom država gubi milione evra govorili su predsjednica Sindikata doktora Crne Gore, Milena Popović Samardžić, Filip Lazović ispred Unije poslodavaca i direktor javnog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević.

Milena Popović Samardžić kazala je da je prošle godine potrošeno oko devet miliona na bolovanje i to na preko 30 dana.

„Mogućnost koju pruža crnogorski zakon a to je plaćeno odsustvo je plemeniti institut. Međutim, taj institut je zloupotrijebljen od strane neodgovornih pojedinaca, a dovode u pitanje budućnost ovog instituta. SAD na primjer nemaju ovaj institut gdje nakon porođaja vi morate da odete na posao a ako to ne uradite, imate mogućnost od 15 dana neplaćenog odsustva. Mnogi su primjeri i u evropskim zemljama koji daju mnogo manje benefite. Taj institut nerijetko se zloupotrebljava“, kazala je Popović Samardžić.

Dodaje da je dio zdravstvenog sistema bio blokiran i da su svi mladi ljekari koji su trebali da stupe na rad, gdje jedan zaposleni ne odgovara na pozive i neće da kaže zašto ne radi.

„Nakon sudskog epiloga, izgleda sud to podržava. Sud je stao u zaštitu ovakvog postupanja. Puna tri mjeseca nismo dobili nikakve dokaze za odsustvo. Tu se navodi da je to poslala preko mejla a mejl ne radi. Sledeći apsurd je da u zakonu stoji da ste kao zaposleni u obavezi da tri dana nakon odsustva da dostavite neku potvrdu od strane ljekara kojim ćete odsustvo opravdati. Ona je sve te rokove prekršila. Sud je uspostavio sudsku praksu koji kaže da ako zaposleni ne poštuju rokove, ne uzimaju u obzir jer su možda u pitanju pravni laici. Umjesto da uređujemo sistem na način da kada pacijent dođe kod ljekara to doktor šalje poslodavcu, mi odlučujemo da zažmurimo pred tim“, kazala je ona.

Filip Lazović je kazao da je ova tema jako važna i da se dosta o njoj priča što je dobro.

„Unija poslodavaca registruje taj problem još od 2002. godine i on se nameće kao jedan veoma izražen i veoma uporan. Imamo jednu situaciju da ne vidimo ozbiljan napredak u svemu tome. Istina je da se registruje da tih zloupotrebi ima manje. Rekao bih da postoji nešto što se zove privremene spriječenosti za rad gdje vi ne radite, primate naknadu, a država uplaćuje novac. To je sistem koji bi na papiru trebao da bude jasan, jeste human i plemenit i da ga mnoge države nemaju. Međutim, mnoge su stvari u našem mentalitetu gdje ovaj institut poprima suprotnost. Imate poslodavca koji gubi vrijeme, energiju, novac. Nalazi se u situaciji da mora da traži zamjene. Kada dođe preko 60 dana i dođe do toga da mu država refundira, država kasni. Neko ko ima 2-3 zaposlena to može biti problem koji može dovesti u problem poslovanje jednog mikrosubjekta“, kazao je on.

Iako kasni, država taj novac uplaćuje jer se neko dosjetio da ne mora da radi, navodi Lazović i dodaje da se malo priča o zaposlenom koji se odgovorno ponaša, a ako postoji kolega koji je vičan takvim zloupotrebama onda se poremećuju odnosi na radnom mjestu.

„Postoje i savjesni zaposleni koji znaju šta je suština njihovog radnog odnosa. Ovo je jedan sistemski problem i imate komponente koje utiču na to. Mi u Uniji poslodavaca shvatamo da je korijen problema sledeći. Postoji zaposleni i postoji neki ljekar koji je voljan da potpiše i osvjedoči nešto što nije istina. Između toga imate razne situacije i zaposlene koji su domišljate pa istražuju koji su simptomi za neke tegobe. Imate i ljekara koji ne želi da rizikuje gdje ako neko ima smetnje, a ukazuje se na simptome psihijatrijske prirode, ne želi da rizikuje i dešava se zloupotreba bolovanja. Imate i drugi problem – poslodavci nemaju povjerenje da će ono što je evidentno biti tako i dokazano, i ne usuđuju se da daju otkaz takvom zaposlenom“, kazao je Lazović.

Dodaje da je i crnogorski poslodavac uzeo da su to uobičajene pojave. Navodi i da su one mnogo češće u javnom sekoru, ali bi se iznenadili kada se vidi koliko su česte i u privatnom sektoru.

„Vrlo često kada poslodavac priloži neke dokaze vi to prijavite a komisija uoči da je bolovanje, uopšte se ne dira u suštinu. To je obeshrabrivanje poslodavaca. Postoji i vremenska distanca, a kasnije vrlo teško možete da znate je li čovjek tada imao upalu pluća a vi znate da je taj zaposleni kazao da od ponedjeljka nije tu“, kazao je Lazović.

Radoš Zečević je kazao da postoji jedna kategorije zaposlenih koji zloupotrebljavaju.

„Toliko poznaju slabosti zakona o radu da na Pravnom fakultetu mogu dobiti 10 iz onih stvari koje ih interesuju. To nam izuzetno pravi problem u firmi koja npr. ima 400 zaposlenih. 30-ak ljudi manje više istih vrti ta bolovanja. Ovdje svaka čast ljudima koji imaju objektivnu potvrdu za tome, ovdje pričamo o lažnim bolovanjima. Imamo lakoću davanja bolovanja od istih ljekara za te ljude i mi se dovijamo kako ćemo da zaskočimo ovo u zakonskoj regulativi“, kazao je on.

Dodaje da će formirati Komisiju da sve te papire pregledaju, porazgovaraju sa ljekarima zbog čega to rade, a čak će tražiti pomoć, makar i vanredno platili ljekare, da daju sud i mišljenje o kolegama koji su to dali.

„Ima prostora da svi privredni subjekti upute inicijativu prema Skupštini tako što će se ova pošast smanjiti na najmanju moguću mjeru“, kazao je on.

Navodi da ima primjera gdje ima primjera gdje zaposleni traže da imaju privatnu obavezu, vađenja krompira na sjeveru, pokrivanje krova na kuću, i ako im se to ne da, oni idu na bolovanje.

„Oni misle da je to sasvim normalno. Stvarno se nađe doktor koji će zdravom dati bolovanje i on će ostvariti svoj naum. Činjenica je da bolestan zaposleni treba da bude kući uopšte ne važi. Ja vidim moje zaposlene da voze za privatnika. Uzimaju još neki dinar preko plate koja je sigurna. U privatnim građevinskim kompanijama su sigurno veće plate za dobre radnike. Vozač kamiona je deficitaran kao pozicija i oni izađu sa platama od 1.500. Kod nas rade za platu od 850 evra i sa dodacima izađu na 1.100 ako se potrude. Niko neće da ide u privatni sektor, samo dobri radnici koji ne rade oko toga“, kazao je Zečević.

Dodaje da će se uvijek naći dovoljno privatnika koji na turu angažuju vozače.

„Vozači autobusa su posebna kategorija. Sad imamo 135 vozača. To je novo preduzeće, a oni nemaju još uvijek rješenje za stalno, nije sistematizacija potpisana od strane gradonačelnice. Čekamo da prođu izborni rokovi, ali sam siguran da kad raspišemo konkurs da će se ti vozači razboljeti naprasno. Inspektori u saobraćaju mi kažu da voze ture do Barselone u turističkim turama. Možemo da utičemo na to a saobraćajni inspektor treba da prijavi zaposlenog i da razgovara sa zaposlenim hoće li da radi ili ne. Ljekari moraju savjesnije da rade svoj dio posla i naravno da sam zaposleni vodi računa da od te plate drži familiju i da se ne igraju kako se igraju“, kazao je on.