Lavrov: Bjeloruski opozicionari na Zapadu žele krv

Zapad predlaže da Bjelorusiju iscrta po svojim obrascima, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov govoreći na forumu „Teritorija smisla“.

Komentarišući posredovanje Zapada na postsovjetskom prostoru, Lavrov je podsjetio na događaje u Ukrajini, počevši od izbora 2004, pa do 2014. godine.

„Nesposobnost naših zapadnih partnera da pregovaraju prilično je ozbiljna činjenica koju moramo uzeti u obzir i ne samo mi. I sada kada pokušavaju da po svojim obrascima crtaju Bjelorusiju i istovremeno nude svoje posredovanje… Naravno, nećemo biti ni protiv kakvog rešenja koje prihvati bjelorusko rukovodstvo u vezi sa dijalogom sa svojim stanovništvom, ali kada Zapad govori da će samo posredovanje uz učešće zapadnih zemalja biti efikasno, svi se još sjećaju kako je to bilo u Ukrajini, gdje se zapadno posredovanje pretvorilo u potpunu nesposobnost naših partnera“, objasnio je ministar.

Moskva polazi od činjenice da u situaciji sa Bjelorusijom ne treba nametati Minsku nikakve puteve za rešavanje trenutne krize, smatra Lavrov.

„Polazimo od toga da nema potrebe da se nameću nikakvi recepti. Predsjednik (Belorusije Aleksandar) Lukašenko se tokom svojih susreta sa radničkim kolektivima više puta zalagao za dijalog, uključujući reformu ustava“, rekao je ministar.
Komentarišući situaciju u Bjelorusiji, Lavrov je istakao da će bjeloruski narod sam odlučiti kako da izađe iz krize bez posredovanja.

„Bjeloruski narod će sam riješiti kako da izađe iz ove situacije“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, Moskva primjećuje znake normalizacije situacije u Bjelorusiji.

„Mislim da su važni očigledni znaci normalizacije situacije. Istovremeno, znam da se to ne sviđa svima i da postoje oni koji žele da normalnu, mirnu struju u kojoj se sada odvija razvoj događaja u Bjelorusiji pretvore u nasilnu, da izazovzu krv i sve pretvore u ukrajinski scenario“, objasnio je Lavrov.

Ministar je istakao da je situacija u Bjelorusiji unutrašnja stvar ove zemlje i da se ne smiju dozvoliti provokacije spolja.

„Naš pristup je vrlo jednostavan – ovo je unutrašnja stvar Bjelorusije. Bjelorusi su u stanju, s obzirom da su mudar narod, da se izbore sa ovom situacijom. Glavno je da ne bude provokacija nereda spolja“, zaključio je ministar.

Govoreći o odlasku predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka sa vlasti, bjeloruska opozicija realizuje venecuelanski scenario, smatra Lavrov.

„Oni predlažu pregovore sa aktuelnim vlastima sa samo jednim ciljem – da bi razgovarali o uslovima za odlazak predsjednika Bjelorusije. Predlaže se dalje promovisanje njihovih programa. To je otprilike isto kao u Venecueli, kada je legitimni predsjednik proglašen za odmetnika“, objasnio je Lavrov.
On je dodao da bjeloruski opozicionari koji su otišli na Zapad ne žele mirne proteste, već krv. Prema njegovim riječima, sada se situacija u Bjelorusiji smiruje, ali to se ne sviđa svima.

„Neki bjeloruski opozicionari koji žive na Zapadu i odatle pokušavaju da utiču na dešavanja u svojoj zemlji, zaista žele da padne krv, da isprovociraju reakciju bjeloruske policije, koja sada nikoga ne dira i ne miješa se u održavanje mirnih demonstracija“, primetio je on.

„Smatramo to kriminalnim“, naglasio je ministar.

On je dodao da Moskva ne isključuje mogućnost da su bivši predsjednički kandidat Svetlana Tihanovska i njene pristalice zainteresovani za dalju destabilizaciju situacije u Bjelorusiji.

„Možda je, ništa ne tvrdim, svrha takvog poteza je da se zapadne zemlje spriječe da se smire i ubijede da nastave da se bave ovom situacijom“, rekao je Lavrov.

Ministar je napomenuo da Moskva zna da se ne slažu svi zapadni partneri Rusije sa ovim pristupom.

Masovni protesti opozicije počeli su u Bjelorusiji 9. avgusta, nakon predsjedničkih izbora. Prema podacima Centralne izborne komisije, na izborima je pobijedio aktuelni predsjednik Aleksandar Lukašenko sa 80,1 odsto osvojenih glasova. Opozicija nije priznala rezultate izbora i smatra da je pobijedila Svetlana Tihanovska.

Prvih dana protesta, snage bezbijednosti su za razbijanje demonstranata koristile vodene topove, suzavac, šok-bombe i gumene metke. Kasnije je policija prekinula da rasteruje demonstrante i primenjuje silu. Tokom protesta privedeno je oko sedam hiljada demonstranata, a hospitalizovano nekoliko stotina ljudi, među kojima i pripadnici policije. Poginule su tri osobe.