Latić: Bogatstvo arapske književnosti otvara vrata ka dubljem razumijevanju identiteta

U okviru obilježavanja UNESCO Međunarodnog dana arapskog jezika Ministarstvo kulture i medija je u podkastu ugostilo profesora arapskog jezika u medresi „Mehmed Fatih“ u Podgorici, Afana Latića.

On je istakao da bogatstvo arapske književnosti otvara vrata ka dubljem razumijevanju identiteta, pružajući nam dragocjen resurs za postavljanje temelja ovog pitanja unutar zdravijih okvira.

Ministarstvo kulture i medija potvrđuje svoju privrženost ciljevima UNESCO a, unapređenju oblasti kulture, obrazovanja i medija i u narednom periodu, će nastaviti da obilježava važne UNESCO datume, u cilju promocije i pokretanja dijaloga na teme koje je prepoznala ta međunarodna organizacija.

„Uloga arapskog jezika je velika. Govorimo o govornom području koje pokriva blizu 450 miliona ljudi, Arapa. Sa druge strane, ako uzmemo njegov obredni segment u životu svakog Muslimana, koji nisu Arapi, možemo zaključiti da se radi o njegovoj zastupljenosti kod još većeg broja ljudi. Interesovanje za arapski jezik će, posebno u kontekstu poslednjih zbivanja, biti još veće“, naveo je Latić.

Ukazao je da su dva najveća centra za izučavanje arapskog jezika u regionu bili Beograd i Sarajevo, navodeći da se nešto kasnije sa svojom katedrom priključila i Priština.

„Arapski klasični jezik u principu se ne razlikuje previše od standardnog, ali dolazi do pomjeranja značenja u smislu tehnološkog razvoja“, rekao je Latić.

Na pitanje smatra li da je poraslo interesovanje za arapsku književnost nakon što je Nagib Mahfuz dobio Nobelovu nagradu za književnost, Latić smatra da je prirodno bilo da se nakon to priznanja pokaže veće interesovanje za arapsku književnost.

„U savremenom svijetu počeli su da se javljaju kvalitetni književni glasovi, kao što je pisavc Hasan Blasim koji živi u Finskoj. Ima kvalitenih pisaca, ali po meni nema dovoljno medijske pažnje koja bi se usmjerila na njih“, naveo je Latić.

Upitan ko su najznačajniji arapski pisci i spisateljice i koliko ih je prevedno na crnogorski jezik, Latić je podsjetio da je unazad pet, šest godina sa kolegama napravio projekat u kojem će pokušati crnogorskoj javnosti da predstave arapske pisce.

„Prošle godine sam imao promociju Gasana Kanafanija sa zbirkom kratkih priča „Ukradena košulja“. Profesor Esad Duraković je ostao poznat po kapitalnim prevodima mnogih savremenih arapskih autora“, rekao je Latić.

Kazao je da se u Crnoj Gori u knjižarama mogu naći arapski pisci, ali da njihova prisutnost nije dovoljno medijski promovisana.

Govoreći knjigama koje je do sad preveo sa arapskog jezika, a koje su bile teološke tematike i iz književnosti, Latić je pojasnio da se pri izboru djela koja prevodi konsultovao sa profesorima.

„Sa druge strane, postoji potreba „običnog“ naroda za vjerskom literaturom. Vodimo se time da ta djela nisu obimna, ali da sadrže dozu kvaliteta koja može zadovoljiti radoznalost ljudi. Lično sam više skloniji književnosti nego vjerskoj literaturi. Književnost, za razliku od vjerske literature, pruža dozu originalnosti, koja meni pomaže da se pronađem za neke stvari“, naveo je Latić.

Na pitanje da li priče iz zbirke „Hiljadu i jedna noć“, koje su danas popularne, utiču na širenje intreresovanja za arapski jezik i kulturu, Latić je podsjetio da je sve do pojave integralnog prevoda akademika Durakovića to djelo bilo parcijalno prevođeno.

„Ovo djelo je na Zapadu više prihvaćeno, nego na Istoku. Radi se o shvatanju vremena. Zapadni čovjek vrijeme shvata pravolinijski, od tačke A do tačke B i stalno nekud žurimo. Kod Istočnjaka je to drugačije, oni vrijeme doživljavaju ciklično. Vjeruju ako se sad propusti jedna prilika, ne sekiraju se puno za to. Takođe, uticaj „Hiljadu i jedne noći“,se više odrazio na filmsku umjetnost, nego na pisanu“, rekao je Latić.

Latić je čitao pjesmu „Uživo iz Arapskog svijeta“ Tamima Al-Barguthija.

Sledeće obilježavanje UNESCO dana biće 27. januara kada je Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta.