Lakušić: „Zaključati“ sve aktivnosti u koritu rijeke Morače!
Pojedine firme i dalje rade po svom i da ne očekuju da će se stvari promijeniti i da će eksploatacija šljunka prestati potpuno. Pod izgovorom regulacije poslednjih petnaest godina iz rijeke Morače šljunak i pijesak nijesu nosile bujice, već bageri u mutnim poslovima kroz koje se pojedinci i građevinske kompanije bogatili, a društvu se, pored nemjerljive ekološke, nanijela i više milionska ekonomska šteta, saopštio je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.
Iza ove ekološke katastrofe, kakonje dodao, stoje interesi privilegovanih krugova koji su, eksploatišući nemilice prirodno bogatstvo, dobra od opšteg interesa, zaradili milione. A državi i lokalnim samoupravama ostale su mrvice. Još 2014. na skupštinskom Odboru za ekonomiju, finansije i budžet, svi članovi su se složili da je ukupna oblast koncesija neuređena i da su štete po budžet države veće od 10 miliona evra. U posljednjoj godini legalne eksploatacije šljunka i pijeska – 2016, po osnovu koncesione naknade prihod države bio je svega 25.217 evra i 76 centi.
“Iako je svima u Crnoj Gori poznato da je glavni uzročnik pada izdašnosti izvorišta Bolje Sestre smanjenje nivoa podzemnih voda u zaleđu izvorišta, koje je prouzrokovano prekomjernom eksploatacijom šljunka i pijeska u koritu Morače. Pojedinci nastavljaju sa svojim nelegalnim aktivnostima, dok na drugoj strani Vlada i Regionalni vodovod zbog ovakvih aktivnosti moraju da izdvajaju milone evra za proširenje i sanaciju vodoizvorišta Bolje Sestre”, objasnio je Lakušić.
I pored preduzetih mjera i hrabre i beskompromisne akcije premijera Dritana Abazovića i Vlade u cjelini u oblasti spriječavanja nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka u koritu rijeke Morače, sprovođenjem moratorijuma i na taj način zaustavili devastaciju vodoizvorišta Bolje Sestre, pojedinci su se odvažili da nastave nelegalno vađenje šljunka i pijeska.
Zabranom eksploatacije šljunka i pijeska stanje je poboljšano i počelo je oporavljanje izvorišta Bolje Sestre, ali bageri i dalje vade šljunak i pijesak zbog čega se kraj divljanju nelegalnih eksploatatora ne nazire. Sve dok se ne ukloni mehanizacija i separacije iz Druge zone sanitarne zaštite, u kojoj je zabranjena bilo kakava privredna aktivnost i deponovanje materijala.
Kada je u pitanju zaštita životne sredine i vodnih resursa, od nesumljivog značaja je zaštita izvorišta Bolje Sestre, koje se od 2017. godine nalazi na UNESCO-ovoj mapi 150 najznačajnijih izvora karsta.
“Ako čega imamo u Crnoj Gori imamo kamenja i pijeska, pa je više nego nesavjesno da aktivnosti na nelegalnoj eksploataciji pijeska u koritu rijeke Morače ugrožavaju snabdijevanje vodom za piće opštine na crnogorskom primorju. Na taj način ugrožavamo našu najznačajniju privrednu djelatnost i oko 25% BDP”, istakao je.
Rijeka Morača sa svojim koritom je ekosistem kojem je za prirodno i normalno funkcionisanje najbolje da je čovjek potpuno ostavi na miru, da funkcioniše zdravo, kako je hiljadama godina dok nismo odlučili da joj se umiješamo u “posao”.
Mora se konačno staviti tačka na uništavanju rijeke Morače i vodoizvorišta Bolje Sestre. Institucije u čijoj je nadležnosti zaštita i kontrola vodnih resursa, odnosno praćenje i kontrola, te sankcionisanje aktivnosti kojima se ugrožava vodoizvorište Bolje Sestre, treba da preuzmu odlučne mjere kako bi uklonili mehnizaciju i separacije i u cjelosti „zaključali“ sve aktivnosti u koritu rijeke Morače.
“Zato je potrebna i odgovarajuća aktivnost tužilaštva i sudskih organa u vidu pokretanja postupaka, koji se moraju završiti – sudskim presudama i zaplenom imovine”, naveo je on.
Regionalni vodovod je i do sada bio posvećen konceptu institucionalnog partnerstva da se sanacija korita rijeke Morače na cjelovit način uz učešće struke riješi, kako bi sačuvali naše izvorište Bolje Sestre.