Lakušić za „BORBU“ : Uticaj klimatskih promjena i ljudskog faktora na izvorište Bolje sestre
Klimatske promjene su donijele promjene u hidrološkim obrascima koje će se samo intenzivirati u nadolazećim decenijama. Očekuju se duži periodi suša koji će uzrokovati presušivanje izvora koji su do sada bili stabilni. Ljudske aktivnosti, poput paljenja i neumjerena sječe šuma, dodatno će ubrzati ovaj proces. Zato je, kad je riječ o dugoročnom vodosnabdijevanju Crnogorskog primorja, prioritet izgradnja postrojenja za filtraciju vode kapaciteta 500 l/s, čime bi se smanjili negativni efekti klimatskih promjena i ljudskog faktora na dostupnost vode za crnogorsko primorje, saopštio je predsjednik borda direktora „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Zoran Lakušić
„Iako je klimatski uticaj neosporan, trenutni zakonodavni okvir u sektoru vodoprivrede ne predviđa mjere prilagođavanja klimatskim promjenama, niti koristi prirodna rješenja za zaštitu vodoizvorišta. Crnogorsko primorje je oduvijek bilo oskudno vodom zbog geografske i geološke strukture prostora, a ovaj problem će se dodatno pogoršati s smanjenjem sezonskih sniježnih padavina. Ljudske aktivnosti, naročito ilegalna i nekontrolisana eksploatacija prirodnih resursa, dodatno narušavaju stanje vodoizvorišta, čineći ih još ranjivijim“, kazao je Lakušić za Borbu.
Posebno zabrinjava situacija sa glavnim vodoizvorištem za crnogorsko primorje, Bolje sestre, koje je izloženo ilegalnom vađenju šljunka u neposrednoj blizini, navodi Lakušić i dodaje da eksploatacija šljunka u ovoj zoni ozbiljno narušava ekološku ravnotežu i kvalitet podzemnih voda, stvarajući dodatni pritisak na ionako smanjenu vodnu izdašnost.
„Privremena pješčana brana izgrađena u koritu Morače djelimično je stabilizovala situaciju, potvrđujući povezanost podzemnih voda Morače i Cijevne sa vodoizvorištem Bolje sestre, ali samo kao privremena mjera. Iako se u Crnoj Gori bilježi pad izdašnosti izvora širom zemlje, pad podzemnih voda i bunara u okolini Morače može se direktno povezati s nelegalnim iskopavanjem korita rijeke i narušavanjem vodonepropusnih slojeva tla. Zaustavljanje eksploatacije šljunka i uvođenje trajnih rješenja za zaštitu vodoizvorišta ključni su koraci ka očuvanju stabilnog vodosnabdijevanja. Osim toga, potrebno je razvijati mjerne stanice koje bi kontinuirano pratile stanje vodnih resursa u kontekstu klimatskih promjena. Ova mjerenja i relevantne studije treba da obuhvate analize hidroloških događaja, i omoguće izradu dugoročne strategije prilagođavanja. Okvirna direktiva EU za vode nalaže svim članicama da uspostave monitoring vodotokova i zaliha vode, što će omogućiti analizu veza između klimatskih promjena i protoka rijeka, pomažući u izradi pouzdanih projekcija budućih trendova. Zato je od ključne važnosti da Crna Gora proaktivno prilagodi svoje politike i infrastrukturne projekte, kako bi se smanjili rizici po vodosnabdijevanje u budućnosti i obezbijedila stabilnost vodnih resursa u doba klimatskih promjena – zaključio je za naš portal predsjednik borda direktora „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Zoran Lakušić.