Labilna hipertenzija podrazumijeva dramatične promjene krvnog pritiska između normalnog i visokog. Labilna hipertenzija može biti izazvana stresom, ali često ne postoji jasan okidač.
Labilna hipertenzija podrazumijeva iznenadne promjene krvnog pritiska, gdje se naizmjenično javljaju periodi visokog i normalnog pritiska. Iako je prirodno da krvni pritisak varira tokom dana, labilna hipertenzija uzrokuje dramatičnije fluktuacije krvnog pritiska.
Hipertenzija se definiše kada je prosječan arterijski krvni pritisak tokom dana 130/80 milimetara živinog stuba (mmHg) ili više, odnosno vrijednosti gornjeg (sistolnog) pritiska 130 mmHg ili više i donjeg (dijastolnog) 80 mmHg ili više.
Labilna hipertenzija je stanje kada krvni pritisak nije stalno u očekivanim rasponima, ali nije ni stalno visok. To znači da krvni pritisak raste i pada na način koji je teško predvidjeti i koji može biti izazovan za liječenje lijekovima.
Na početku treba istaći da ljudi prirodno doživljavaju fluktuacije krvnog pritiska i ne postoji utvrđeni prag na kojem ove promjene postaju labilna hipertenzija. Dakle, to nije zvanična dijagnoza, već više neformalni, opisni termin za krvni pritisak sa širim varijacijama.
Razlika između labilne hipertenzije i prirodne promjene krvnog pritiska
Krvni pritisak obično malo varira tokom dana – čak i u roku od nekoliko minuta, u zavisnosti od različitih fizioloških i spoljašnjih faktora. Na primjer, fizička aktivnost, unos natrijuma (soli), konzumacija alkohola, nedostatak sna i položaj tijela mogu uticati na trenutne vrijednosti krvnog pritiska. Tijelo se kontinuirano prilagođava tim promjenama radi održavanja adekvatnog protoka krvi.
Ali kod labilne hipertenzije dolazi do naglog i izraženog porasta krvnog pritiska, koji prelazi granice uobičajenih fizioloških oscilacija i dostiže nivoe koji bi, ukoliko bi bili trajni, imali nepovoljan uticaj na zdravlje.
Simptomi labilne hipertenzije
Generalno, visok krvni pritisak najčešće ne ispoljava simptome, zbog čega se naziva i „tihim ubicom“. Tako i labilna hipertenzija može biti prisutna bez izraženih simptoma.
Ipak, karakteristično je da se simptomi javljaju naglo, najčešće kao odgovor na psihički stres, te spontano prolaze kada se emocionalno stanje stabilizuje.
Neki od simptoma mogu biti:
Crvenilo ili osjećaj topline u gornjem dijelu tijela (crvenilo u licu)
Glavobolja
Palpitacije (osjećaj ubrzanog, nepravilnog ili pojačanog rada srca)
Pojačano znojenje
Napetost ili osjećaj uznemirenosti
Tinitus (zujanje u ušima)
„Životne okolnosti često su praćene usponima i padovima, a slične oscilacije mogu se javiti i kod vrijednosti arterijskog krvnog pritiska. Ipak, labilna hipertenzija predstavlja više od uobičajenih fizioloških fluktuacija. Karakterišu je iznenadni i često izraženi porasti krvnog pritiska, koji mogu biti praćeni različitim subjektivnim tegobama“ – objašnjavaju ljekari iz
Klivlend klinike u Ohaju, SAD.
Uzroci labilne hipertenzije
Kada postoji emocionalni ili fizički stres, aktivira se simpatički nervni sistem, odnosno mreža nerava šalje signale koji povećavaju krvni pritisak i uzrokuju gore pomenute simptome.
Ipak, tačni okidači labilne hipertenzije razlikuju se među pojedincima. Kod nekih osoba dominantnu ulogu imaju emocionalni faktori, dok kod drugih značajan uticaj mogu imati fiziološki ili spoljašnji faktori. U određenom broju slučajeva, međutim, ne može se identificirati jasan uzrok oscilacija pritiska.
Na pojavu i intenzitet labilnih promjena krvnog pritiska mogu uticati sledeći faktori:
Psihički stres i anksioznost
Starije životno doba
Povećan unos soli u ishrani
Konzumiranje alkohola
Prekomjeran unos kofeina
Upotreba stimulansa (npr. kokain, metamfetamin)
Određeni lijekovi na recept (posebno dekongestivi i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi – NSAIL)
Nizak nivo fizičke aktivnosti
Loš kvalitet sna
Anksioznost i stres su značajni faktori koji doprinose fluktuacijama krvnog pritiska. Primjeri takvih situacija su, recimo, primanje loših vijesti ili čekanje rezultata pregleda. Kod osoba sa izraženom emocionalnom reakcijom, labilne epizode hipertenzije mogu se javljati učestalije i sa izraženijim simptomima, iako su vrijednosti krvnog pritiska u međuperiodima normalne.
Stanja slična labilnoj hipertenziji
Neka stanja pokazuju varijabilnost arterijskog krvnog pritiska sličnu onoj kod labilne hipertenzije, pri čemu vrijednosti prelaze očekivane fiziološke granice:
Hipertenzija bijelog mantila
Stanje u kojem je krvni pritisak visok u ordinaciji ljekara, ali kod kuće se dobija normalan rezultat. Obično izazvano stresom i strahom od pregleda.
Maskirana hipertenzija
Suprotan fenomen u odnosu na hipertenziju bijelog mantila. Vrijednosti krvnog pritiska izmerene u ordinaciji ostaju u granicama normale, dok su mjerenja van ordinacije povišena.
Paroksizmalna hipertenzija
Slično stanje labilnoj hipertenziji koje može prouzrokovati dramatične fluktuacije krvnog pritiska između normalnih i visokih vrijednosti. Prema istraživanju iz 2022. godine u „PubMed“, stanje je najčešće simptomatsko, javlja se naizgled spontano i ne pokazuje jasnu povezanost sa emocionalnim stresom ili psihičkim reakcijama.
Prema ranijem istraživanju iz 2015. godine, u približno 2% slučajeva uzrok paroksizmalne hipertenzije je prisustvo tumora nadbubrežne žlijezde poznatog kao feohromocitom.
Koje vrijednosti krvnog pritiska ukazuju na labilnu hipertenziju
Trenutno ne postoje precizno definisani dijagnostički kriterijumi. Fluktuacije krvnog pritiska su fiziološka pojava, a granica između normalne varijabilnosti i patološke labilnosti nije jasno određena.
U kliničkoj praksi se često beleže epizode u kojima sistolni krvni pritisak dostiže vrijednosti od 160 mmHg ili više, praćene povratkom na normalne vrijednosti, navode iz Klivlend klinike.
Kako se utvrđuje dijagnoza labilne hipertenzije
Dijagnoza se zasniva na uočavanju nepredvidivih oscilacija krvnog pritiska, koje se smjenjuju sa periodima normalnih vrijednosti.
Metode uključuju:
Serijska mjerenja krvnog pritiska u ordinaciji
Ortostatsko testiranje (mjerenje u različitim položajima tijela)
Ambulantno (24-časovno) mjerenje krvnog pritiska
Kućno mjerenje krvnog pritiska
Dodatno, ljekar može razmotriti ispitivanje neuroloških uzroka oscilacija krvnog pritiska, kao i promjena u elastičnosti aorte i krvnih sudova.
Kako se liječi labilna hipertenzija
Trenutno ne postoji standardizovan tretman. Medicinski pristup najčešće je usmjeren na smanjenje situacione anksioznosti i održavanje stabilnog krvnog pritiska.
Farmakološko liječenje primjenjuje antihipertenzivne lijekove produženog dejstva, individualno određene prema kliničkoj slici.
Nefarmakološke mjere uključuju:
Psihološko savjetovanje
Redovnu fizičku aktivnost
Tehnike relaksacije (joga, vježbe disanja)
U pojedinim slučajevima, antidepresive i alfa- ili beta-blokatore
Kada potražiti medicinsku pomoć
Hitna pomoć je neophodna ako je krvni pritisak viši od 180/120 mmHg, uz simptome kao što su:
Bol u grudima
Konfuzija ili poremećaji svijesti
Vrtoglavica
Palpitacije
Smanjeno izlučivanje urina
Jaka glavobolja
Napadi (konvulzije)
Znaci moždanog udara
Otok (edem)
Zamagljen vid
Labilna hipertenzija rijetko dovodi do hipertenzivne krize, ali pravovremeno prepoznavanje je ključno.
Prognoza i potencijalne komplikacije
Privremeno povećanje krvnog pritiska može negativno uticati na tijelo, uključujući:
Kardiovaskularne bolesti
Kognitivni pad
Hronične bolesti bubrega
Iako su nalazi indikativni, stručnjacima još nije jasno da li je labilna hipertenzija uzročni faktor ili samo marker povećanog rizika. Dalja istraživanja su neophodna.
(blic.rs)
