Cijene naftnih derivata ponovo će rasti, ukoliko Vlada ne iskoristi zakonsku mogućnost i smanji akcize na naftne derivate.
Prema jučerašnjim podacima na osnovu kojih se obračunavaju maloprodajne cijene goriva, dizel bi trebalo da poskupi oko 10 centi, a benzini za pet do šest centi.
Kolike će biti maloprodajne cijene od utorka, 21. jula, u ponedjeljak će saopštiti Ministarstvo energetike (MEiR). Prije toga resor koji vodi Admir Šahmanović treba da odluči hoće li ka Ministarstvu finansija slati predlog za umanjenje akciza, a potom i Ministarstvo finansija (MF) da odluči hoće li i za koliko smanjiti akcize, a time i maloprodajne cijene goriva.
Prema našim informacijama, Vlada će u ponedjeljak sigurno razmatrati cijene goriva i eventualno smanjenje akciza. U naftnim krugovima već se pominje da će Vlada smanjiti akcize u ponedjeljak.
Trenutno su benzini 1,64 i 1,68 eura po litru, a dizel 1,67 eura, a ako se cijene budu formirale po tržišnim principima, dizel će ići ka 1,80 eura, dok će benzini biti oko 1,70 eura. Upravo je cijena od 1,70 eura po litru bila zvijezda vodilja Vlade poslednjih mjeseci, jer su uvijek smanjivali i podizali akcize tako da bi cijena bila oko 1,70 eura u zavisnosti od dešavanja na berzama.
Da situacija po pitanju goriva nije dobra, pokazuje i to što se Ministarstvo energetike oglasilo i najavilo da geopolitička dešavanja na Bliskom istoku podižu cijene naftnih derivata, te da se očekuje nastavak rasta cijena, posebno dizela. Dizel je u poslednje dvije sedmice poskupio ukupno 13 centi.
– Ponovna eskalacija sukoba na Bliskom istoku i rizik od daljih ograničenja transporta kroz Hormuški moreuz izazvali su novi snažan rast cijena nafte i naftnih derivata na svjetskom tržištu. Sa istim posljedicama suočavaju se sve zemlje koje zavise od uvoza naftnih derivata, uključujući Crnu Goru.
Najnovija eskalacija uslijedila je nakon obnavljanja vojnih napada na jugu Irana i uzvratnih napada Irana u regionu, nakon čega su ponovo uvedena ograničenja plovidbe kroz Hormuški moreuz i blokada iranskih luka. Dodatnu neizvjesnost izaziva mogućnost širenja poremećaja i na pravce kroz Crveno more i moreuz Bab el Mandeb.
Time bi istovremeno bila ugrožena dva ključna pomorska pravca za transport nafte i naftnih derivata, što je na tržištu već dovelo do rasta troškova transporta i osiguranja, smanjenja raspoloživosti pojedinih derivata i povećanja njihovih cijena – naveli su iz Ministarstva energetike.
Istakli su da je nakon najnovije eskalacije, cijena sirove nafte tipa Brent dostigla oko 84 dolara po barelu i tokom posljednje sedmice porasla približno 12 odsto.
– Međutim, za obračun maksimalnih maloprodajnih cijena u Crnoj Gori nijesu presudna samo kretanja cijene sirove nafte, već prije svega međunarodne kotacije gotovih naftnih derivata na mediteranskom tržištu. Prema podacima Platts European Marketscan-a za 16. jul, kotacija eurodizela sa najviše 10 ppm sumpora na mediteranskom tržištu iznosila je 1.236,75 dolara po toni, što je povećanje od 33,75 dolara po toni samo u jednom danu.
Rast je istovremeno zabilježen i kod ostalih derivata relevantnih za domaći obračun: kotacija bezolovnog benzina porasla je za 11,75 dolara po toni, dok je kotacija gasnog ulja porasla za 40,25 dolara po toni.
Posebno snažan pritisak postoji na tržištu dizela, usljed kombinovanog uticaja ograničenog transporta kroz Hormuški moreuz, problema u snabdijevanju rafinerija sirovom naftom, smanjene prerade i ograničene globalne ponude srednjih destilata.
Dodatnu neizvjesnost stvaraju rizici od širenja poremećaja i na druge važne pomorske pravce, kao i ograničenja izvoza dizela iz pojedinih velikih zemalja proizvođača – kazala su iz MEiR-a.
(Dan)
