Kusturica: Kustendorf je festival slobodnog filma, bez političke i ideološke zatrovanosti

Međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf biće održan naredne sedmice – od utorka 23. januara do subote 27. januara, u Drvengradu na Mokroj Gori.

U takmičarskom programu naći će se 17 izabranih kratkometražnih filmova.

Proslavljeni režiser Emir Kusturica istakao je da je Kustendorf festival slobodnog filma, na koji dolaze ljudi iz cijelog svijeta, bez hipoteke političke ideologije i ideološke zatrovanosti.

On smatra da je jedini jezik koji film uspostavlja univerzalni svjetski jezik i da bi trebalo preskakati regionalno, a uspostavljati takmičenje i birati najbolje filmove iz cijelog svijeta.

– Zbog takvih ideja da je regionalno važno, a svjetsko nije, Rumuni su ispred nas u kinematografiji jedno deset do 20 godina, ali zbog toga što tematski i formalno prate svoje impulse, a ne američki i već izanđale modele, koji vrlo lako ulaze u Srbiju i postaju plijen onih koji postaju eto tako reditelji – rekao je Kusturica na konferenciji za novinare u Beogradu.

Kusturica je istakao da festival treba da govori o slobodnom filmu, a ne o nadzornim kamerama koje prenose realnost u najsurovijoj formi.

On je kao glavni problem filmadžija i mladih autora naveo autocenzuru i zavisnost od nekih stranih fondova.

– Svi ti fondovi u suštini kreiraju estetiku tih filmova. Najveći problem srpskog filma je upravo u tome što je uvedena takozvana autocenzura u kojoj novac dobijaju oni koji misle otprilike onako kako je zamislio transatlantski most ili neki njemački fond i dženeral Maršal plan, koji davanjem sredstava određuju i cilj – dodao je proslavljeni režiser.

Kusturica je rekao da su ranije uvijek postojali kritička distanca i intelektualci i filmski radnici koji su imali vrlo jaka politička uvjerenja i koji su se distancirali od zvanične politike i imali pravo da govore o slobodi, a sad je preko Holivuda došlo do „suše“ u kojoj kritička distanca uopšte ne postoji, a sve je izglancano kao u šoping molu.

On je rekao da filmovi koji su na Kustendorfu nemaju, srećom, tu kandžiju, taj bič iznad sebe i zato su svježi i imaju kritičku distancu, pružaju mogućnost da se čovjek, zahvaljujući umjetnosti, i uzbudi.

Kusturica se osvrnuo na termin u srpskoj javnosti „populista“, navodeći da ga je uvela elita i da se koristi vrlo rogobatno, a znači „narodnjak“, te da svako ko se domogne ideje da brani svoj narod, bude od neke „elite“ označen kao populista, što je potpuno pogrešno i glupo.

– Ako budete u budućnost koristili riječ populista, slobodno to stavite uz moje ime. Jer, biti populista, uopšte nije loše – rekao je Kusturica, navodeći da je danas u svijetu prosvjetiteljstvo dobilo „otkaz“ i više ne postoji, jer je liberalni kapitalizam kroz različite faze ukinuo prosvjetiteljstvo i nema više te prosvjetiteljske ideje.

Kusturica je rekao da sada ti globalisti prelaze na digitalno upravljanje i pokušavaju da „populiste“ usmjeravaju kroz pritiske koje prave putem sadržaja sa telefona do filmova.

– Propaganda i autocenzura su se udružile i proizvode novo stanje u kojem individua i sloboda uopšte nisu važni, nego projekti. Globalisti sve očiglednije pokušavaju da zauzmu svijet preko korporacija i porobljavaju čitave narode. A mi populisti još uvijek vjerujemo u funkcije prosvjetiteljstva, za razliku od predstavnika liberalnog kapitalizma koji to krše – dodao je Kusturica.

On je rekao da je elita u jeziku dovela do promjene gdje se populizmom naziva sve ono što čovjek radi za svoj narod, te da izgleda da poslije Davosa sleduje još jedan korak ka digitalizaciji, odnosno digitalnom zatvoru.

– Svi u narodu koji su protiv ideje neurolinkova za praćenje ljudi, oni su svi populisti. Recimo ja – naveo je Kusturica.

Kusturica je rekao da ove godine, zbog restrikcija i finansijske nemogućnosti, neće biti muzičkog sadržaja na festivalu, a da će možda na kraju biti neki koncert, dok će iduće godine pokušati da to preformulišu i naprave novi dodatak festivalu.

Ministar kulture Srbije Maja Gojković rekla je da je festival Kustendorf posvećen iskonskom, pravom zanatskom filmu i da je postao jedan od najvažnijih regionalnih, ali sigurno i jedan od najboljih festivala u svijetu.

– Festival privlači veliku pažnju jer je bez onih velikih spektakl filmova, kao što je Barbi, ali će zato poklonici filmske umetnosti moći da uživaju u delima velikih majstora kinematografije. Ovaj festival otkriva mlade autore, slavi umetnost i ne razmišlja o komercijalnom – rekla je Gojkovićeva i dodala da će publika na festivalu uživati u pravom filmu.

Glavni gost Kustendorfa biće italijanski reditelj Mateo Garone, a ove godine festival neće imati muzički dio, zbog restrikcija i finansijskih nemogućnosti.

Za „Zlatno“, „Srebrno“ i „Bronzano jaje“, kao i za nagradu „Vilko Filač“ za najbolju filmsku fotografiju takmičiće se autori iz Srbije, Austrije, Finske, Grčke, Poljske, Švedske, Njemačke, SAD, Egipta, Meksika, Uzbekistana, Sjeverne Makedonije, Indije, Češke, Hrvatske i Rusije.