Kurti: Na sjeveru Kosova neće biti Republike Srpske

Kosovski premijer Albin Kurti (48) rekao je u intervjuu za Hinu uoči novog kruga dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom da neće dopustiti stvaranje nekog oblika Republike Srpske na sjeveru Kosova.

Na sastanku Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Briselu 2. maja biće predstavljen nacrt statusa opptina na sjeveru Kosova gdje većinom žive Srbi, što je ključna tačka pregovora.

Srbija u prvi plan stavlja formiranje zajednice opština sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je predviđeno Briselskim sporazumom o normalizaciji odnosa iz 2013. godine.

Kosovo nastoji da se izbori da ta zajednica nema izvršna ovlašćenja, ističući da ne želi na svom teritoriju nešto poput Republike Srpske u BiH.

„S obzirom na insistiranje Brisela rado ću pogledati kakav su to nacrt pripremili, iako smatram da bi bilo bolje da su ga prvo prezentovali meni u Prištini. Ja ću, međutim, osigurati da se ispuni ono što je već dogovoreno 27. februara u Briselu, postojanje odgovarajućeg nivoa samouprave srpske zajednice prema najvišim evropskim međunarodnim standardima za zaštitu manjina“, rekao je.

„Ono što nećemo dopustiti jest pravo na teritorijalizaciju i stvaranje bilo čega što bi izgledalo kao Republika Srpska u BiH. Nećemo dopustiti satelitsku paradržavu s destruktivnom suštinom koja bi potkopavala državnost Kosova“, naglasio je.

Kurti tvrdi da u odnosima Srbije prema susjednim zemljama vidi sličnost s Rusijom.

„Naša zemlja je, međutim, normalna demokratska zemlja koja daje individualna i druga prava svojim građinama, ali ne dopušta teritorijalizaciju temeljenu na etničkoj pripadnosti jer je to protivno demokratiji i republici”, dodao je Kurti, koji je na vlasti od marta 2021.

Poručio je da on služi svim građanima Kosova bez obzira na etnički identitet, socijalnu pozadinu ili vjersku pripadnost, a da će u Briselu osigurati ustavnost i zakonitost na čitavoj teritoriji Kosova.

„Teritorijalni suverenitet i integritet su nešto što ne smije biti povrijeđeno. Želim normalne odnose sa Srbijom, evropske odnose, dobre susjedske odnose. Zaštita manjina nam je važna. Ali ne možemo dati izvršna ovlašćenja lokalnoj zajednici jer izvršna ovlašćenja pripadaju vladi i opštinama”, naglasio je.

Kazao je i da žele da ojačaju javne usluge koje bi bile ponuđene svim građanima bez obzira na etničku pripadnost, a ne davati ih zbog etničke pripadnosti.

„Dakle, pričekajmo da vidimo kako će se razvijati sastanak u Briselu“, izjavio je.

Kosovo napreduje

Kurti kaže da će „kao polazna tačka“ sastanka biti donošenje zajedničke deklaracije o nestalim osobama na Kosovu, koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost od Srbije.

„Na Kosovu još uvijek imamo 1.617 nestalih osoba. One su prisilno otete, a njihova sudbina je i dalje nepoznata. Tokom posljednjih decenija otkriveno je pet velikih masovnih grobnica u Srbiji, a 950 Albanaca je ekshuminirano iz njih. Dvije grobnica su jezera gdje su u kamionima hladnjačama potopljena mrtva tijela Albanaca, ali kasnije su isplivala na površinu. Zato trebamo zajedničku deklaraciju kao početnu tačku sastanka na visokom nivou“, objasnio je Kurti.

Vođa studentskih protesta 1997. na Kosovu protiv režima Slobodana Miloševića, a danas predsjednik stranke Pokret samoodređenje, putuje u Briselu ohrabren međunarodnim uspjesima ostvarenima prošle sedmice.

Savjet Evrope odobrio je prijem Kosova u tu organizaciju za ljudska prava jer su tako glasale 33 zemlje članice od ukupno njih 45.

Istovremeno je EU ukinuo vize za državljane Kosova pa oni mogu lakše putovati u sve zemlje osim Španije, koja je zadržala prethodni režim.

„Svi građani Kosova, svi ljudi u mojoj zemlji, osjetili su se ove sedmice više Evropljanima nego ikada“, rekao je Kurti.

Dodao je da je vizni režim ukinut nakon mnogih godina tokom kojih je Kosovo „ispunilo sve postavljene kriterije i uslove“.

„Bilo nam je postavljeno dva i po puta više uslova nego našim susjedima. Sjajno je što od 1. januara iduće godine ljudi neće trebati vize za odlazak, studiranje, rad ili posjetu porodicama u dijaspori. Takođe, ostvarili smo ogroman napredak u ekonomiji i demokratiji“, rekao je pozivajući se na izvještaje organizacija poput Fridom Haus, Transparensi internešenela i Indeksa slobode štampe.

„Potvrdili su nam napredak Kosova u demokratskim standardima, vladavini zakona i ljudskim pravima. Prolazak te prve prepreke prema članstvu u Savjet Evrope jest priznanje našem domaćem napretku“, izjavio je Kurti.

Odlični odnosi s Hrvatskom

„Zaista smo zahvalni našim partnerima i prijateljima, uključujući Hrvatsku, koji su nam pomogli da premašimo potrebnu dvotrećinsku većinu glasova da Kosovo bude u Savjetu Evrope”, dodao je.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je nakon glasanja da je Hrvatska „snažno podržala“ članstvo Kosova.

„Imamo odlične odnose. Kosovo i Hrvatska su dvije zemlje koje su izašle iz procesa raspada bivše Jugoslavije. Početkom 20. vijeka Jugoslavija je stvorena kako bi nestala ‘velika Srbija’, a na kraju 20. vijeka Jugoslavija je uništena kako bi nastala ‘velika Srbija'“, istakao je Kurti.

„Mi koji smo izašli van, stekli slobodu dezintegracijom, jako dobro znamo kroz kakve smo teškoće prolazili. Mi smo prijateljske zemlje, prijateljske nacije, veselimo se napretku, trgovinskoj razmjeni i ekonomskoj saradnji. Zajednički ćemo doprinijeti sigurnosti našeg kontinenta i koristiti se njome s dvjema najvažnijim organizacijama NATO-om i EU-om. Kosovo teži članstvu u njima, a za ostvarenje tog cilja imamo punu podršku Hrvatske“, rekao je.

Srbija nije demokratska zemlja

Prije sedam dana su održani izbori u četiri opštine na Kosovu sa srpskom većinom, ali su ih uz podršku službenog Beograda Srbi bojkotovali, protiveći se odluci kosovske vlade o preregistrovanju automobila s tablicama izdanim u Srbiji na tablice Republike Kosova.

Srbi su poručili da ne priznaju rezultate izbora sprovedenih pod bojkotom, odnosno ne žele da njihovim mjestima upravlja pobjednička kosovska manjina.

„Srbija nije demokratska zemlja, ona je hibridni režim. Tamo se na vladu gleda kao na vladanje. Mi u demokratiji vidimo vladu kao služenje. Služimo ljudima, nećemo vladati njima. Zato tamo ne moraju brinuti“, odgovorio je Kurti, dodavši da je pitanje tablica već riješeno u Briselu 27. februara.

Kurti je 1998. nakon početka rata na Kosovu radio kao sekretar u kancelariji glavnog političkog predstavnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK). Godine 1999. u Prištini uhitila ga je srpska policija.

„Nekoliko mjeseci sam bio u zatvoru na Kosovu, koje je Srbija bila okupirala. Tokom povlačenja srpskih policijskih i vojnih snaga sa sobom su poveli dvije hiljade ratnih zarobljenika. Ja sam bio politički zatvorenik koji je postao ratni zarobljenik“, podsjetio je.

„U Srbiji sam se mjesec dana vodio kao nestala osoba sve dok nas nije posjetio međunarodni odbor Crvenog krsta i konačno zaključio da smo u službenom zatvoru. Ironično, bio sam u Požarevcu, rodnom gradu Slobodana Miloševića“, rekao je.

Bio je osuđen na 15 godina zatvora zbog, kako kaže, „ugrožavanje teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Jugoslavije“.

Vučić ga je još prije koji mjesec nazvao „terorističkim ološem“.

Pušten je nakon dvije godine i sedam mjeseci provedenih u zatvoru.

„Mislim da sam preživio, uprkos mučenju i gladi, jer sam bio mlad. Neki stariji ljudi nisu preživjeli“, istakao je.

Kurti to danas smatra vrijednim iskustvom „za vođenje zemlje, za pravdu, mir, sigurnost i pomirenje“.

„Vrijeme provedeno u zatvoru je vrijedan dio mog iskustva, iako sam propatio tamo“, zaključio je.