Kurti i dalje traži „pravdu“: Spajić i Nikolić stigli do SDT-a
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) sada će utvrđivati da li su se premijer Milojko Spajić i generalni sekretar Vlade Dragoljub Nikolić ogriješili o zakon, nakon što su istoga dana, na dvije uzastopne sjednice izvršne vlasti, najprije “vratili” Artana Kurtija na mjesto generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), pa ga odmah zatim smijenili sa te pozicije.
Navodi to u dopisu Kurtiju osnovni državni tužilac Igor Šćekić, obrazlažući da ocjena osnovanosti navedene odluke o ponovnoj smjeni nije u nadležnosti tog tužilaštva, već Upravnog suda u sporu po eventualnoj tužbi….
Upravni sud odlučio je da taj Ulcinjanin mora biti vraćen na mjesto generalnog inspektora tajne policije zbog nezakonite smjene.
Vlada je, međutim, 1. avgusta to samo formalno učinila – tog dana na prvoj sjednici ponovo su ga imenovali na funkciju, pa smijenili odmah zatim na sljedećoj…
Agencija je za to “saznala” dan kasnije, a Kurti nakon sedam dana.
“Imajući u vidu da je u toku postupka izviđaja utvrđeno da je u konkretnom slučaju presuda Upravnog suda samo formalno izvršena, s obzirom da je na dvije sjednice Vlade Crne Gore koje su održane istog dana, 1. 8. 2024. godine, Kurti Artan i postavijen i smjenjen sa funkcije generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koje odluke o ponovnom postavljenju i ponovnom razrješenju su dostavijene Agenciji za nacionalnu bezbjednost 2. 8. 2024. godine, odnosno Kurti Artanu tek 8. 8. 2024. godine, time je isti faktički onemogućen da ponovo stupi na dužnost generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost prije ponovne smjene, usljed čega je navedena presuda samo sprovedena de iure, ali ne i de facto, to će se spisi predmeta, imajući u vidu svojstvo prijavijenih lica, kao visokih javnih funkcionera, dostaviti Specijalnom državnom tužilastvu radi ocjene da li su se u radnjama prijavijenih lica stekli elementi bića nekog od krivičnih djela iz nadležnosti tog tužilaštva”, navodi se u odluci tužioca Šćekića.
Vlada se ranije, u informaciji o poštovanju sudske odluke, pozvala na Kurtijevu raniju osuđivanost.
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka, međutim, konstatovali su da izvršna vlast nije ni smjela baratati tim podacima, jer za to nema zakonskog osnova i jer su pravne posljedice zbog njegove ranije osuđivanosti odavno prestale da postoje.
Ta institucija obrazložila je da se podaci iz kaznene evidencije mogu, na obrazložen zahtjev, dati i državnom organu ali isključivo “ako još traju pravne posljedice osude ili mjere bezbjednosti i ako za to postoji opravdani interes zasnovan na zakonu”.
Objašnjavaju da u konkretnom slučaju nije bilo ni opravdanog interesa, ali i da ne traju pravne posljedice.
“Konstatuje se da ne postoji valjani pravni osnov iz… Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, odnosno da nisu ispunjeni zakonom propisani uslovi za dostavljanje podataka iz kaznene evidencije… imajući u vidu da pravne posljedice osude… koju je izrekao Viši sud u Podgorici, a koja je nastupila danom pravosnažnosti iste dana 23. 9. 2009. godine, i koje nastupaju po sili zakona, više ne traju, a što je jedan od zakonom propisanih uslova za davanje podataka iz kaznene evidencije. Ovo iz razloga jer pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava, mogu se propisati u trajanju najduže od deset godina, koji rok trajanja u konkretnom bi mogao trajati do 23. 9. 2019. godine i kod činjenice da podaci o pravnim posljedicama osude za ovo fizičko lice, nisu ni upisani u registar kaznene evidencije”, navode iz AZLP u dokumentu koji potpisuje Ljiljana Brajović.
Kurti je zbog svega podnio krivičnu prijavu protiv Spajića i generalnog sekretara i predsjednika Komisije za kadrovska i administrativna pitanja Vlade Dragoljuba Nikolića, ocjenjujući da su počinili krivično djelo neizvršenje sudske odluke.
On je zbog toga pisao i tadašnjoj šefici Delegacije Evropske unije u Podgorici Oani Kristini Popi, konstatujući da premijer ne poštuje presudu suda a time ni vladavinu prava.
On je prekjuče rekao “Vijestima” da Vlada u tom slučaju nije smjela da se bavi bilo čim, osim da ga vrati na poziciju sa koje je smijenjen.
“Najveće pravno nasilje koje može da se dogodi je upravo ovo što radi Vlada Crne Gore. Sud je meritorno odlučio identično kao i u slučaju direktora Uprave policije (Zorana Brđanina), nisu imali nijednu drugu nadležnost, bez da donose zaključak o nastavku mandata. Podnijećemo krivičnu prijavu za neizvršavanje sudske odluke iz člana 395 Krivičnog zakonika Crne Gore”, rekao je on “Vijestima”.
Na sličan način, predstavnici izvršne vlasti protivili su se povratku smijenjenog Brđanina na mjesto šefa policije, ali su na kraju morali da ga vrate na tu poziciju zbog odluka Upravnog suda. Njemu sada teče novi-stari mandat, koji se završava u avgustu sljedeće godine.
Tvrdi i da je Vlada ponovo imenovala Predraga Burića za glavnog inspektora tajne službe suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, jer “u državnom organu ne može da zasnuje radni odnos lice koje je korisnik prava na penziju”.
(Vijesti)