Krivokapić: Većina ministarstava će imati odjeljenje za borbu protiv kriminala

Većina ministarstava u Vladi Crne Gore imaće posebno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, najavio je premijer Zdravko Krivokapić, navodeći da vlast sve čini kako bi pronašla najbolji način za borbu protiv tih pojava.

Krivokapić je u intervjuu agenciji MINA kazao da je Crna Gora mala država, gdje svako svakoga zna i da u takvoj situaciju treba pronaći najbolji model za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Nadam se da će ekspertize pomoći da nađemo najbolji model za tu borbu, meni je najbliže rješenje Uskoka u Hrvatskoj. Najveći broj ministarstva imaće posebno odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“, kazao je Krivokapić.

On smatra da se, ako se želi da Crna Gora bude uređena država, mora objaviti borba protiv organizovanog kriminala i korupcije koja nije nimalo jednostavna.

Krivokapić je objasnio da Vlada formiranjem posebnih odjeljenja u ministarstvima želi da dođe do važnih dokumenata koji će kasnije biti upućeni Nacionalnom savjetu za borbu protiv korupcije.

On je kazao da je VD stanje koje vlada u pravosuđu, najgori status jer je neizvjestan i da toga nema ni u jednoj zemlji svijeta.

Krivokapić je naveo da je Ustav zacementirao način promjene i u sudstvu i tužilaštvu i do sada nije bilo moguće ostvariti većinu za promjene.

„To sada najviše odgovara opoziciji, ali partije ne bi trebalo da imaju uticaj na pravosuđe. Nadam se da će i Ustavni sud da pokrene i iskaže veću agilnost“, naveo je Krivokapić.

On je rekao da je potpisao zahtjev Ustavnom sudu u kome se traži informacija o statusu za preispitivanja Zakona o energetici koju je još 2009. godine podnio Vasilije Miličković.

„Ustavni sud o tom još nije odlučivao, kakva je to poruka građanima. Da li to znači da će Ustavni sud po zahtjevu DPS donijeti rješenje odmah? Ako to uradi odmah to znači da postoji mogućnost da je neko uticao na Ustavni sud da se to brzo riješi“, kazao je Krivokapić.

Na pitanje kako komentariše način kako je Skupština usvojila izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti i koliko se sadašanja vlast u tome razlikuje od prethodne, Krivokapić je odgovorio da nijesu imali drugog izbora.

On je podsjetio da je zasjedanje počelo poslije deset uveče i da je Skupština uspjela da završi u približno istom vremenskom periodu kao prošle godine, kada je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti.

„To ne vidim kao problem. Čak su se poklopile i neke vremenske karakteristike koje potvrđuju, da ako se tada desilo nešto što predstavlja osnov za naše sukobljavanje to sada može biti preduslov pomirenja“, rekao je Krivokapić.

On je ocijenio da se, kada se govori o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, ne radi o identitetskom pitanju.

„Ovdje se radi o zaštiti imovine, a imovinska prava se rješavaju drugim zakonom. I taj zakon je sporan isključivo i samo zbog problema imovine“, ocijenio je on.

Krivokapić je dodao da oni koji smatraju da im je imovina uzeta ili preoteta to treba da dokažu u zakonskoj proceduri.

Govoreći o dešavanjima u Skupštini 29. decembra prošle godine, Krivokapić je kazao da Državna izborna komisija (DIK) pokušala da opstruira rad Parlamenta.

„Radilo se o još jednom pokušaju političke korupcije koja je trebalo da poništi izbornu volju građana. Između Državne izborne komisije (DIK) i Demokratske partije socijalista (DPS) je znak jednakosti“, rekao je Krivokapić.

On smatra da je DIK trebalo da odradi samo tehnički dio posla, ali da je pokušana opstrukcija čitavog sistema.

Krivokapić je naveo da je to je razlog zašto je Skupština branila Ustav i „prirodnu tehničku zamjenu uspostavila kao mjeru djelovanja 41 poslanika“.

On je rekao da predsjednik Milo Đukanović treba da potpiše opoziv ambasadora i izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

„Od te reakcije vidjećemo da li je Đukanović ostao pri stavu da neće biti smetnja funkciniosanju nove vlasti, a što je rekao meni Aleksi Bečiću i Dritanu Abazoviću, ili se ipak predomislio jer je predomišljanje karakteristika ponašanja DPS-a“, naveo je Krivokapić.

Govoreći o protestima ispred Skupštine protiv usvajanja izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Krivokapić je kazao da je taj skup održan uprkos zabrani okupljanja zbog pandemije koronavirusa.

„Neko je dopremio binu, angažovao govornike. To treba da se preispita i da organizator koji nije sve uradio u proceduri bude prepozanat i da u odgovarajućoj proceduri procesuiran“, smatra Krivokapić.

On je dodao da iza organizacija protesta stoji jača organizacija.

Upitan kada se može očekivati da se u skupštinskoj proceduri nađu predlozi izmjena izbornih zakona, Krivokapić je podsjetio da je taj posao pripao parlamentu koja je formirala Radnu grupu.

Krivokapić je kazao da je što se tiče biračkog spisla Vlada formirala Komisiju koja preispituje sve od procedure do biračkog spiska.

„Tu postoji jedan problem jer se radi o povjerljivim informacijama. Da bi zaštitili privatnost mi ćemo doći do najboljeg rješenja ko i kako može da pristupi tim informacija uz ograničenje da to ostaje mjera njegovog ličnog djelovanja“, kazao je Krivokapić.

On je naveo da razumije da je birački spisak bio korišćen od svih partija kako bi pravili politiku preispitivanja sigurnog glasa.„Crna Gora treba da ide putem slobodnog a ne sigurnog glasa“, kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, svima je jasno da je u Crnoj Gori vođena politika betoniranja pravosudnih institucija.

„Stvoren je sistem da ste vi bili nešto obavezni ako ste nešto dobili mimo važećih pravila. Ako je to tako da li možemo govoriti o nezavisnom i nepristrasnom sudstvu i tužilaštvu“, ocijenio je Krivokapić.