Krivokapić: Ispitaćemo porijeklo imovine funkcionera vlasti i sve tajkunske ugovore!

Vjerujem da je volja za istinskim promjenama u našem društvu mnogo veća od procenta osvojenih glasova na izborima 30. avgusta i da je sam proces promjena nezaustavljiv, kazao je u intervjuu za Dan Zdravko Krivokapić, nosilac liste „Za budućnost Crne Gore” koja u koaliciji sa listama „Mir je naša nacija” i „Crno na bijelo” ima 41 mandat i čini novu vlast u Crnoj Gori.

Krivokapić je kazao i da pristut Crne Gore Evropskoj uniji ostaje visoko na listi prioriteta, te da njihovi međunarodni partneri mogu biti sigurni u to da neće praviti zaokrete, kojima bi se ugrozila pozicija Crne Gore i regionalna stabilnost. Istakao je i da je novoj vlasti na vrhu liste prioriteta i pitanje provjere porijekla imovine. Poručio je i da stabilnost Crne Gore nije ugrožena, i da ljudi koji su profesionalno obavljali svoj posao nemaju niti jedan razlog da sebi dopuste taj luksuz da ostanu taoci grehova svojih stranačkih kolega.

Koji su strateški ciljevi i planovi buduće vlade?

Buduća vlada će, kako ja to vidim, imati za cilj da preispitivanjem valjanosti zakona i ukidanjem onih štetnih, u prvom redu Zakona o slobodi vjeroispovijesti započne proces snaženja državnih institucija, tako da se odluke više nikad ne donose vaninstitucionalnim putem, u neformalnim centrima moći, nego u duhu vladavine prava. Takođe, obaveza nove vlasti će biti da zakonski istraži eventualne zloupotrebe položaja i korupciju te da, ukoliko se dokaže nezakonito postupanje, krivično sankcioniše pojedince koji su se na takav čin osmjelili.

Razumije se da bi se tako odgovoran posao povjerio najkompetentnijim ljudima, koji bi se birali na osnovu stručnosti, a ne podobnosti. Na taj način bi se, trajno, uspostavio princip meritokratije i nepokolebljive kažnjivosti svakog čina koji je usmjeren ka slabljenju ideje o državi koja nije mrtvo slovo na papiru nego istinski servis svojih građana. U najkraćem, nova vlast treba da usmjeri svoje djelovanje ka tome da se, uz pokušaj izvlačenja države iz ekonomske krize, u koju ju je, neznanjem i zloupotrebama, uvukao odlazeći režim, insistiranjem na zakonima o porijeklu imovine i lustraciji pravno ograniči djelovanje ljudi koji su učestvovali u korupciji i, generalno, štetili funkcionisanju države i interesima građana.

Da li ste razgovarali sa liderima manjinskih naroda i šta im nova vlast može ponuditi?

Više puta sam naglasio i sada ponavljam: nova vlast je otvorena za sve koji podržavaju promjenu režima koji je uzurpirao moć i istrajavao godinama, tako što je građane Crne Gore okretao jedne protiv drugih. Pružamo ruku pomirenja, jer je to preduslov suživota. Mi nemamo drugu državu, a ona je svih nas. Želim da uspostavimo sistem vrijednosti u kome će se svi građani, nezavisno od nacionalnog opredjeljenja, u Crnoj Gori osjećati komotno. Sljedstveno tome, pozivam lidere stranaka manjinskih naroda da priđu novoj vlasti, kako bismo Crnu Goru izgrađivali tako da se u njoj nijedan narod ne osjeti zapostavljenim. Moramo bolje i plemenitije od onih koji su Crnu Goru željeli da pretvore u svoj feud.

Osim Zakona o slobodi vjeroispovijesti, da li ćete pokrenuti izmjenu ostalih zakona koje je DPS sam usvojio, kao što su izborni zakoni, zakon o slobodnom pristupu informacijama i mnoge druge?

Sva zakonska rješenja koja su se u praksi pokazala kao rđava biće predmet pomne analize. Moramo najprije identifikovati uzroke slabosti nekog zakona, utvrditi da li je riječ o manama samog zakonskog teksta ili, pak, o nesposobnosti našeg pravnog sistema da ta zakonska rješenja primijeni na adekvatan način. Drugim riječima, mnoge zakonske norme u praksi su postale plijen odveć kreativnog tumačenja, a nerijetko i tek mrtvo slovo na papiru. Moramo objektivno procijeniti i trenutne mogućnosti našeg pravnog sistema te pronaći optimalan odgovor u odnosu na naše strateško opredjeljenje, a to je vladavina prava.

Naravno, oni zakoni koji su već prepoznati kao instrumenti ostvarenja političkih namjera, odnosno interesa bivše vladajuće klike i struktura koje su, kao neformalni centri moći, predstavljale sastavni dio odlazećeg režima, biće prioritetno izmijenjeni. Zakon o slobodi vjeroispovijesti je egzemplaran slučaj u smislu prethodno izrečenog. No, taj i svaki drugi zakon će biti ili ukinut ili izmijenjen u redovnoj proceduri, na način kako je to definisano Ustavom i zakonom, primjereno demokratskim standardima i, uopšte, ideji pravne države.

Kako mislite i odakle da počnete demontažu DPS sistema vladavine?

Oslobađanje zarobljenih institucija predstavlja kompleksan proces koji, da bi bio uspješno sproveden, podrazumijeva precizno razrađen i realno projektovan plan, tako da nema mjesta velikim improvizacijama. Imamo jasnu zamisao kako bi taj proces trebao u praksi da izgleda. Za sada ne bih otkrivao pojedinosti. Jer, dinamiku i konkretizaciju tog procesa ne možemo temeljiti isključivo na onom što je spoljašnja percepcija stanja institucija. Narod bi rekao: He treba se izuvati prije vode. Dopustićete, jedno su naše projekcije i očekivanja, a nešto sasvim drugo potpuno suočavanje sa nasljeđem odlazećeg režima koji je u potpunosti privatizovao državu, odnosno, monopolizovao svoje pravo na gazdovanje državnim resursima, a cjelokupni institucionalni kapacitet države i potencijal društva stavio u funkciju realizacije vlastitih interesa, prije svega vječnog opstanka na vlasti. U tom smislu, svjesni smo prioriteta u poslu promjene takvog stanja stvari, što će dobiti svoj adekvatan izraz i kroz program rada buduće vlade.

Očekujete li neku vrstu tihog otpora promjenama u državnoj administraciji, s obzirom na to da je tu veliki broj funkcionera i članova DPS-a?

Vjerujem da će biti onih koji će, ponukani težnjom da otežaju suzbijanje korupcije, pokušavati da vrše opstrukcije, ali, kao vjernik i antropološki optimista, takođe vjerujem da će mnogi radnici u državnoj administraciji, oni koji nisu ukaljani kršenjem zakona i korupcijom, prepoznati istorijski trenutak koji sobom nosi prva demokratska smjena vlasti i u prvi plan, za promjenu, staviti opšte dobro, a ne lični interes. Na tim ljudima je, ponavljam, velika odgovornost. Morali bi da pokažu konstruktivnost, ličnu hrabrost i dostojanstvo, tako što će, svojim postupanjem, pokazati da su svjesni da je sudbina društva i države iznad interesa stranaka odlazećeg režima. Ljudi koji su profesionalno obavljali svoj posao nemaju niti jedan razlog da sebi dopuste taj luksuz da ostanu taoci grehova svojih stranačkih kolega.

Kako gledate na situaciju da ćete, kao nova vlast, morati da sarađujete sa DPS -om, jer oni vrše vlast u nekoliko najznačajnih opština?

Takva situacija ne predstavlja novost, ni u Crnoj Gori ni šire, pa vjerujem da će, nakon konstituisanja nove vlasti na državnom nivou, opštinske uprave uvažiti realnost, pokazujući spremnost da sarađuju sa državom, tim prije što je kampanja partije kojoj pripadaju naznačena opštinska rukovodstva bila usmjerena ka odbrani države. Premda ne vjerujem u iskrenost njihove predizborne kampanje jer su državu, sve vrijeme, ugrožavali upravo oni računam da je saradnja sa novom vlašću na državnom nivou idealna prilika da opštinska rukovodstva, popunjena kadrovima DPS-a, u praksi pokažu lojalnost svojoj državi. U slučaju opstrukcije, država ima pravne mehanizme da sprovede saradnju sa svakom lokalnom samoupravom. Računam da bi Crna Gora svima nama, pa i članovima DPS-a, trebalo da bude iznad ličnih i stranačkih interesa.

Da li ćete pokrenuti inicijativu za razrješenje Đukanovića sa mjesta predsjednika države, s obzirom na to da ga Skupština može razriješiti ako Ustavni sud utvrdi da je kršio ustav?

Svaki odgovor na to pitanje, u ovom trenutku, bio bi ne samo preuranjen, već i u izvjesnom smislu, neozbiljan. Ne možemo se baviti spekulacijama i demagoškim hipotezama kada je u pitanju funkcionisanje političkog i pravnog sistema, bez obzira na to kakav je naš utisak o nekoj ličnosti. Hoću da kažem da će se svaka procedura koristiti onda, i samo tada, kada se zato steknu uslovi, a ne kao populistički rekvizit za sticanje političkih poena. Zato, sačekajmo najprije da se konstituišu organi vlasti, te da svako u okviru svojih nadležnosti preduzme sve ono što je neophodno kako bi se obezbijedilo poštovanje ustava i zakona, te da bi se eventualno sankcionisali nedozvoljeni oblici ponašanja u vršenju javne funkcije ukoliko se tako nešto utvrdi u postupku za to predviđenom.

Hoćete li Vi biti novi premijer, s obzirom na to da je koalicija koju ste predvodili najubjedljiviji pobjednik izbora?

Proces dogovora oko konstituisanja nove vlasti je još u toku, tako da smatram kako bi bilo odveć neozbiljno licitirati funkcijama u trenutku kada prioritet svih nas treba da bude uspostavljanje konsenzusa, koji bi podrazumijevao međusobno povjerenje, čuvanje opšte sigurnosti i oslobađanje od straha, kojim nas je opterećivao bivši režim. Građani Crne Gore su poslali jasnu poruku: žele promjene, a one, po logici stvari, moraju početi od nas, kao izabranih predstavnika, tako da nijednom dobronamjernom čovjeku u prvom planu ne bi smjela da bude gola borba za funkcije, nego vraćanje povjerenja u bolju i funkcionalniju državu.

Koji će biti Vaši spoljnopolitički prioriteti?

Odgovor na ovo pitanje je, djelimično, iznesen u dijelu koji se odnosio na očekivanja od međunarodne zajednice. Nova vlast će, dakle, sprovoditi sve međunarodne obaveze Crne Gore, uključujući, prije svega, nastavak rada na pristupanju Evropskoj uniji. Naši međunarodni partneri mogu biti sigurni u to da nećemo praviti zaokrete kojima bi se ugrozila pozicija Crne Gore i regionalna stabilnost. S tim u vezi, trudićemo se da, shodno kapacitetima Crne Gore, doprinosimo poboljšanju međudržavnih odnosa u regionu, tako što ćemo sa susjedima gajiti odnose na bazi povjerenja i međusobnog uvažavanja. Takođe, cijenim da je veoma važno da pronađemo model za normalizovanje odnosa sa Ruskom Federacijom, budući da nas je odlazeći režim uvukao u nepotrebnu i diplomatske tradicije nedostojnu konfrontaciju sa tom državom, ignorišući, između svega ostalog, značaj ruskog tržišta za crnogorski turizam, kao trenutno ključnu privrednu granu.

Šta će biti sa ugovorima sa firmama bliskim vlasti kao što su oni za autoput, male hidroelektrane i sl.?

Svi ugovori će biti predmet revizije i kontrola. Gdje god se utvrdi odstupanje od onoga što je javni interes, preduzećemo odgovarajuće mjere da taj interes zaštitimo raskidom svih štetnih ugovora, procesuiranjem odgovornih. Slučajevi u kojima postoji sumnja u koruptivne radnje, biće pod posebnom lupom nadležnih organa. Osim toga, kada su u pitanju ugovori koji se odnose na eksploataciju prirodnih bogatstva, svakako ćemo preispitati njihovu valjanost ne samo sa aspekta njihove pravne sadržine i ekonomske opravdanosti, nego i u smislu našeg strateškog opredjeljenja da se budućnost ovog društva ne može graditi na devastaciji prirodnih resursa i uništavanju same biološke supstance opstanka. Naše more, jezera, rijeke, pašnjaci, šume i planine predstavljaju značajan ekonomski potencijal, koji može biti iskorišćen na pravi način samo ako obezbijedimo dosljedno poštovanje ekoloških standarda, kako ne bismo ugrozili budućnost generacija koje dolaze.

Da li ćete insistirati na utvrđivanju porijekla imovine Mila Đukanovića i njegovih srodnika, kumova i prijatelja?

Pitanje provjere porijekla imovine je na vrhu liste naših prioriteta. To je, rekao bih, pitanje istorijske odgovornosti nove vlasti. Ovo društvo zaslužuje da dobije iscrpan odgovor na pitanje kako se dogodilo da gotovo cjelokupno društveno bogatstvo postane vlasništvo jedne male grupe ljudi. Za tako nešto potrebno je najprije stvoriti kvalitetan institucionalni okvir, počev od izrade i donošenja zakona o provjeri porijekla imovine, pa do formiranja odgovarajućih stručnih službi koje bi se primarno bavile tim pitanjem.

Nova vlast svakako neće organizovati nikakav lov na vještice, ali ni oportunistički kalkulisati onim što smatrano da je od vitalnog značaja za oporavak države i demokratski iskorak društva. Međutim, tu nema mjesta za bilo kakvu arbitrarnost i voluntarizam, već se taj posao mora izvršiti u shladu sa onim što su priznati međunarodni standardi u toj oblasti, vodeći računa o specifičnostima naše situacije. To je, držim, prosto pitanje pravde i elementarnog morala, koje mora biti raspravljeno ne po nekom apstraktnom shvatanju i osjećanju tih vrijednosti, već isključivo po uzusima i kriterijumima pravne države.

Šta očekujete od međunarodne zajednice?

Od međunarodne zajednice očekujem uvažavanje činjenice da su građani Crne Gore, glasanjem na avgustovskim izborima, iskazali nedvosmislenu želju za smjenom autokratskog režima. S tim u vezi, međunarodna zajednica može, bez ikakve bojazni, započeti saradnju sa demokratskom vlašću koja bi, pridržavajući se principa usaglašenih između predstavnika koalicija „Za budućnost Crne Gore”, „Mir je naša nacija” i „Crno na bijelo”, odgovorno sprovodila sve međunarodne obaveze Crne Gore, podrazumijevajući i realizaciju svih neophodnih reformi, u cilju što bržeg pristupanja naše države Evropskoj uniji. Očekujem, dakle, da međunarodna zajednica prepozna riješenost nove vlasti da Crnu Goru uvede u krug razvijenih država, uz podrazumijevajuće rješavanje nagomilanih problema, poput korupcije i kriminala, koji su, neodgovornim postulanjem bivše vlasti, bigno narušavali ugled naše države u Evropi i svijetu.

Mislite li da u ovom periodu dvovlašća, do konstituisanja novih organa vlasti, može biti ugrožena stabilnost države i njenih građana?

Stabilnost države i njenih građana može biti ugrožena jedino ukoliko pojedini predstavnici bivšeg režima, u strahu od gubitka moći i eventualnog otkrivanja nezakonitog ponašanja, odluče da ignorišu volju naroda i raznim opstrukcijama i nečasnim radnjama dovedu u pitanje bezbjednost svih nas. Građani Crne Gore, prirodno zainteresovani za vlastiti i boljitak cijelog društva, lako će prepoznati odakle dolazi prijetnja po opštu bezbjednost i kome bi moglo da bude u interesu poništenje izborne volje. Vjerujem da je velika većina naših građana svjesna potrebe da se, zajedničkim naporima, sačuva mir i dostojanstvo, tako što se neće nasijedati na jeftine, ali opasne provokacije onih čija je moć, sve vrijeme, bila utemeljena u izazivanju nemira i širenju straha.

Za promjene u sudstvu i tužilastvu potrebne su 2/3 ili 3/5 većina. Mislite li da je možete obezbijediti s obzirom na to da je za tako nešto potreban makar jedan poslanik DPS-a ili SD-a?

Pitanje većine neophodne za donošenje nekih ključnih odluka u Skupštini, ne treba posmatrati isključivo kroz prizmu broja mandata koji su tri opozicione liste osvojile na minulim izborima. Vjerujem da je volja za istinskim promjenama u našem društvu mnogo veća od procenta osvojenih glasova i da je sam proces promjena nezaustavljiv. Očekujem da će se takav uvid reflektovati i na pozicioniranje političkih aktera u Skupštini, u odnosu na pitanja personalnih i sistemskih promjena za koje je neophodno obezbijediti kvalifikovanu većinu, tako da sam optimista. U svakom slučaju, mišljenja sam da bez obzira na formalne uslove, u kontekstu legitimiteta, za svaku suštinski važnu odluku treba obezbijediti najširi mogući konsenzus svih relevantnih subjekata, u mjeri koja ne kompromituje cilj koji se takvom odlukom nastoji realizovati.