Kremlj: Situacija na KiM veoma opasna, prema Srbima neobjektivan odnos

Situacija na Kosovu i Metohiju je izuzetno teška, napeta i potencijalno opasna, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov povodom najnovijih dešavanja u južnoj srpskoj pokrajini.

„Na kosovskom planu vidimo prilično ustaljen neobjektivan odnos prema Srbima. To je tradicionalno neuravnotežena linija“, istakao je Peskov.

On je naglasio i da Moskva pažljivo prati razvoj događaja.

Portparol Kremlja nije komentarisao incident u pravoslavnom manastiru Banjska na sjeveru KiM, ali je istakao da su u toj oblasti redovne provokacije protiv srpskog stanovništva.

„To da se protiv Srba veoma često organizuju različite provokacije nije tajna ni za koga. Naravno, u pozadini tih provokacija uvijek se diže buka“, dodao je Peskov.

Kremlj je reagovao dan nakon nemira na sjeveru Kosova i Metohije, u selu Banjska, kada su stradala trojica Srba i jedan policajac, pripadnik policije tzv. Kosova.

Srbi su u noći između petka i subote, kako je kazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sinoć tokom obraćanja, u znak protesta protiv terora Aljbina Kurtija, blokirali most sa dva teretna vozila nakon čega je došlo do sukoba sa pripadnicima Kosovske policije.

Rusija će nastaviti dijalog sa Jermenijom

Rusija će nastaviti dijalog sa Jermenijom, uključujući premijera zemlje Nikola Pašinjana, ali se kategorički ne slaže sa pokušajima da se za nešto okrive ruski mirovnjaci, koji pokazuju pravo herojstvo u Karabahu i niko ne može da ih krivi ni za šta, naglasio je Peskov.

„Dijalog se nastavlja na različitim nivoima sa Jermenijom, posebno u ovim teškim danima. Znate, nedavno je ruski predsjednik imao telefonski razgovor sa Pašinjanom. Razumemo emocionalni intenzitet ovog trenutka, ali se kategorički ne slažemo sa pokušajem da se okrivi ruska strana, ili još više ruski mirovnjaci, koji pokazuju pravo herojstvo, obavljajući svoje zadatke. Niko ne može da krivi mirovnjake da su uradili nešto pogrešno, niti će se Moskva ikad složiti sa takvim primjedbama“, ukazao je.

Peskov je naglasio da ruski mirovnjaci pružaju pomoć i da su prisutni i na pregovorima koji su već počeli između karabaških Jermena i predstavnika azerbejdžanskih vlasti.

Kako je dodao, Moskva će nastaviti da radi na poštovanju prava jermenskog stanovništva u Karabahu, napomenuvši da Jermenija ostaje saveznik Rusije, a Jermeni su narod blizak Rusima.

„Jermenija ostaje naš saveznik, nama bliska država. Jermeni su nam blizak narod, znate da u našoj zemlji živi više Jermena nego u cijeloj Jermeniji. Znatno više. Mi ćemo nastaviti da ispunjavamo svoje obaveze, nastavićemo dijalog sa jermenskom stranom. Takođe ćemo nastaviti da radimo na tome da se poštuju sva prava stanovnika Karabaha, odnosno karabaških Jermena“, napomenuo je Peskov.

Naime, prethodno je jermenskim premijer Nikol Pašinjan, koji je priznao Nagorno-Karabah kao dio Azerbejdžana, okrivio Baku i ruske mirovne snage za mogući egzodus Jermena iz Nagorno-Karabaha.

Azerbejdžan je 19. septembra pokrenuo vojnu operaciju u Karabahu, nazvavši je „antiterorističkim mjerama lokalne prirode za obnavljanje ustavnog poretka“. Jerevan je ovo okarakterisao kao agresiju, rekavši da u „Karabahu nema jermenskih jedinica“.

Dan kasnije, uz posredovanje ruskih mirovnih snaga, postignut je sporazum o prekidu vatre. Među uslovima primirja, posebno je istaknuto razoružanje jermenskih snaga i povlačenje teške tehnike iz Karabaha.