Kosovo* pet mjeseci uoči izbora: Jedini koji mogu srušiti Kurtija su Amerikanci

Aljbin Kurti, premijer tzv. Kosova i apsolutni favorit na izborima raspisanim za februar 2025. godine, poželio je sebi i svojoj stranci i prije nego što su izbori raspisani, da na njima budu uspješni kao FK „Balkan“ iz Suve Reke, odnosno da u februaru osvoje „i prvenstvo i Kup“. Prevedeno sa jezika simbola da dogodine pobede i na lokalnim i na parlamentarnim izborima.

Da se izbori na Kosovu* održavaju sada, Kurtijeva želja najverovatnije bi bila ispunjena. Poslednja objavljena anketa, ona od prije koji mjesec pokazuje da bi Kurtijevo Samoopredjeljenje na parlamentarnim izborima doseglo do 49,5 posto, opoziciona DPK do 17, DSK koja je u tom trenutku bila u velikom padu oko 16 posto, dok bi se Alijansa za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja borila za opstanak, odnosno za goli cenzus.

Ovdje valja imati u vidu da je pomenuta anketa urađena prije nego što je DPK odredila Bedri Hamzu, sadašnjeg gradonačelnika Južne Mitrovice za svog kandidata za premijera i prije nego što je Bedri Hamza, sa stavovima, po ocijeni analitičara, „koje Amerikanci žele da čuju“, pozvan početkom avgusta na sastanak u Stejt Department.

Hamza, koji je više puta kao prioritet isticao dobre odnose sa Vašingtonom, nije se, inače, poslednjih mjeseci posebno angažovao oko otvaranja mosta na Ibru, što bi i trebalo da bude njegov posao kao gradonačelnika Južne Mitrovice, a u predizbornoj kampanji svakako mu ne bi odmoglo. Taj posao mjesecima već vodi premijer Aljbin Kurti.

U Ameriku je, odmah za Hamzom, u kampanji koja je uveliko počela, ali sa upadljivih desetak dana zaostatka krenuo i sam Kurti, gdje je u Čikagu učestvovao ne konvenciji Demokratske stranke. Tamo je, uz fotografije ispod samog krova dvorane, poslije serija intervjua na Kosmetu u kojima je govorio da o otvaranju mosta u Mitrovici „nema diskusije“, da je to pitanje „riješeno“, nešto pomirljivije izjavio da u svojoj namjeri ne planira da „iznenadi saveznike“.

U međuvremenu, u kampanju je uveliko krenuo i Ramuš Haradinaj koji je samouvjereno, iako ga ankete drže na ivici cenzusa, izjavio kako će se glavna borba u februaru voditi između njega i Kurtija, zamolivši usput građane da ne dozvole da „dva puta budu prevareni“.

Da li su izbori na „Kosovu“ riješeni već sada, pet mjeseci prije otvaranja biračkih mjesta i čime opozicija da se suprotstavi Kurtiju koji pred birače izlazi sa „osvojenim sjeverom“ i „utvrđenom granicom Kosova iznad Leposavića“?

Univerzitetski profesor i analitičar iz Kosovske Mitrovice Nedžmedin Spahiu, dobar poznavalac kosovskih političkih prilika, u razgovoru za RT Balkan slaže se da ankete koje Kurtijevom Samoopredeljenju daju do 50 posto, DPK 17, DSK oko 16 posto, a Alijansu za budućnost Kosova Ramuša Haradinaja drže na ivici cenzusa, poprilično odgovaraju trenutnom raspoloženju birača na KiM.

„Ipak, do izbora ima još pet mjeseci, to je mnogo vremena, mnogo stvari može se promijeniti. Pitanje je kakva će atmosfera biti do tada, kakav će udio Amerike preko svojih kanala, svog uticaja na procese u Kosovu, biti u svemu tome“, kaže profesor Spahiu.

On procjenjuje i da Kurtijeva opozicija na Kosovu u poslednje vrijeme nije baš previše mudro delovala.

„Da bi Kurti dobio 50 posto na Kosovu on se poigravao uzevši dio od DSK, nekadašnje Rugovine stranke, kako bi se Rugovina zastava viorila na skupovima ‘Samoopredeljenja’ i kako bi pokazao da se on sad vratio poštovanju prema Ibrahimu Rugovi. Na taj način Kurti je dobio ogroman broj glasova te stranke i približio se na 50 posto. Sa druge strane, Isa Mustafa, tadašnji lider, pokazao je svojevremeno da je potpuno okrenuo leđa Rugovi. To je razlog zašto su birači DSK prešli kod Kurtija. Novi lider DSK Ljumir Abdidžiku pokušava da stvori novi profil stranke koja bi se prepoznavala po svom imenu, a ne po imenu Ibrahima Rugove. Na taj način Abdidžiku je radio i radi na svoju štetu a u korist Kurtija“, procjena je profesora Spahiua.

Sagovornik iz ove procjene izvlači zaključak da su Kurtija do rezultata iz pomenutih anketa pogurali protivnici a „uništavali jedino njegovi nesposobni, a u nekim slučajevima i korupmirani ministri“. Što se tiče samog Kurtija, za njega na Kosovu, kaže profesor, ne postoji percepcija da je korumipran i to je njegova velika prednost.

„Sa druge strane, on je bio kritikovan zbog svog odnosa prema sjeveru Kosova što je njegov glavni uspjeh. Opozicija je na taj način željela da se dodvori Amerikancima pa su kritiku sveli na sever, dok su zatajili na zadatku da kritikuju Kurtijeve poteze u oblasti privrede, obrazovanja, zdravstva… Time su sadašnjem premijeru omogućili da podiže svoj rejting. Ostaje otvoreno pitanje da li će opozicija do izbora ostati na kritici Kurtijevih poteza samo na sjeveru ili će kritiku proširiti i na druge oblasti. Ako budu radili kao što rade sada, procenjujem da će rezultat biti upravo kako pokazuju sadašnje ankete“, ocjenjuje naš sagovornik.

U situaciji kada Kurti svoju kampanju samouvjereno zasniva na potezima na sjeveru Kosova, procjene su da je drugo važno pitanje na kome će se opredeljivati birači, odnos pojedinih političkih subjekata na Kosovu prema SAD.

„Sve zavisi na koju će se stranu okrenuti Amerika. Ako žele poraz Kurtija ili da smanje njegov uticaj oni će pokušati da otkinu njegove koalicije partnere. To su male, ali jako bitne stranke, posebno bivša stranka Vjose Osmani, koja se distancirala od nje i približila Kurtiju. Ako bi Amerikanci ubijedili tu stranku da ne ide sa Kurtijem, to bi znatno uticalo na Kurtijev rezultat. Ta stranka, sama po sebi nema 2-3 posto, ali, u koaliciji sa Kurtijem daje veliku sinergiju. Moje mišljenje je da bi bez bivše stranke Vjose Osmani, Kurti dobio manje od 30 posto“, procjenjuje Spahiu.

Drugi važan faktor koji može uticati na izborni rezultat jeste i što Samoopredjeljenje, nastavlja Spahiu, ima u svojim redovima dosta ateista, ali i grupu konzervativaca, ljudi jako okrenutih vjeri. Ta grupa, po ocjeni sagovornika, u poslednje vrijeme se osipa, napuštaju Kurtija i pitanje je odakle će on nadomjestiti te glasove i kakvu će akrobaciju napraviti.

Što se tiče premijera Albanije Edija Rame koji nije u najboljim odnosima sa Kurtijem i koji podržava DPK Hašima Tačija, odnosno sadašnjeg predsjednika Memljija Krasnićija, profesor Spahiu očekuje samo uticaj na mobilizaciju članstva DPK, ali ne neki veliki uticaj na izborni proces i rezultat.

„Ponavljam, najbitniji uticaj u ovoj igri imaju Sjedinjene Države i kako će oni odigrati. Oni otvoreno kritikuju Kurtija i vladu, ali, da li će konkretno podrivati njegovu stranku ili ne, to ćemo tek videti“, kaže Spahiu.

Što se tiče sjevera Kosmeta, naš sagovornik ne očekuje da će Kurti do izbora preduzimati nove akcije što se tiče školstva, zdravstva pa čak kada je u pitanju i otvaranje mosta na Ibru.

„Naravno, očekujemo nove posjete Kurtija sjeveru KiM već tokom jeseni i zime, naročito kako kampanja bude odmicala. Dolaziće da se šepuri, da sa ministrima pije kafu na šetalištu, da pokazuje kako je on apsolutni ‘gospodar sjevera’. Očekujemo i otvaranje mosta. Biće tu mnogo policije, specijalaca, dugih cijevi, kad već nema rezultata u ekonomiji, kad mu narod ne živi bolje nego gore, mi ćemo biti njegovi žrtveni jarci. Sama opozicija nema tako jak adut u rukama, čak ni posjeta Hamze Stejt Departmentu ne vrijedi koliko slika Rosu kraj spomenika Knezu Lazaru u centru Sjeverne Mitrovice, ili slika Svečlje kako vesla po Gazivodama. Jedino što je izvjesno, nas čekaju teška vremena i prije i poslije izbora“, jetko ovih dana pričaju i procjenjuju naši sagovornici, Srbi iz Sjeverne Mitrovice.