Koliko dugo hrana smije da se čuva posle praznika: Kako najbolje da sačuvamo ostatke prazničnih jela

Mnogi prave greške kada je u pitanju pakovanje i skladištenje ostataka prazničnih obroka, što može da bude veoma opasno. Postoji nekoliko osnovnih pravila koja će nas zaštititi od potencijalnog trovanja hranom i koja će nam omogućiti da naši ostaci ostanu svježi i ukusni.

Pakovanje

Važno je da obratimo pažnju na ostatke odmah nakon što završimo sa obrokom. Hrana bi trebalo da bude van frižidera najviše dva sata nakon konzumiranja, a potom je važno da se odmah spakuje u frižider ili zamrzne, da bi se spriječilo širenje bakterija. Takođe, prije skladištenja u frižider, uvijek moramo da sačekamo da se topla hrana ohladi.

Bolje je da izbjegavamo pakovanje velikih komada hrane, već da ih u posudama rasporedimo u manje porcije – na ovaj način će brže da se zamrznu, biće nam lakše da ih kasnije odmrznemo i potom konzumiramo. Što se tiče vrste posuda u kojima čuvamo hranu, to može da zavisi i od namirnice koje pakujemo. Na primjer, staklene posude su hermetički nepropusnije od plastičnih, tako da su dobre za meso, mliječne proizvode, supe, a vakuum kese mogu biti veoma praktičan i bezbedan način da spriječimo da vazduh i voda dođu u kontakt sa hranom.

Podgrijavanje

Ako smo zamrznuli hranu u staklenim posudama, preporučljivo je da je prvo odmrznemo u frižideru prije nego što je stavimo u rernu ili mikrotalasnu. Ako staklenu posudu premjestimo direktno sa hladnog na toplo, staklo može da pukne. Zatim, ako smo hranu stavili u plastične kese, bolje je da se postepeno odmrzne u frižideru ili da je zagrejemo pod tekućom vodom prije ubacivanja u rernu/mikrotalasnu.

Ostatke treba da podgrijemo na temperaturi od minimum 100 stepeni, da bi se ubile bakterije i da bi se hrana pravilno i ravnomjerno zagrejala. Takođe, preporučljivo je da ih ne konzumiramo duže od tri do četiri dana nakon skladištenja, čak iako na prvi pogled ne izgledaju pokvareno i nemaju neobičan miris – nije vrijedno rizika.

Koliko dugo ostaci mogu da traju

Kao i sve ostalo, ostaci imaju svoj rok trajanja. Da bismo bili sigurni da nam ne stoje u frižideru isuviše dugo, dobro je da na posudi ili vrećici zabelježimo datum od kada ih čuvamo. U većini slučajeva i u zavisnosti od načina pripreme, određene grupe namirnica imaju preporučeno vrijeme koliko dugo bi trebalo da stoje u frižideru:

• Prasetina, jagnjetina, junetina može da stoji u frižideru tri do četiri dana, a u zamrzivaču oko dva do tri mjeseca.
• Sosevi mogu da izdrže i do 10 dana u frižideru i jedan do dva mjeseca u zamrzivaču.
• Kuvani nadevi i pire krompir mogu da izdrže oko pet dana u frižideru i čak 10 mjeseci u zamrzivaču.
• Supa može da ostane dva do tri dana u frižideru, a ako je zalađena, može da potraje do šest mjeseci.
• Kuvano ili pečeno povrće ostavite u frižideru tri do četiri dana ili dva do tri mjeseca u zamrzivaču.
• Dezerti, to jest pite i kolači mogu da se čuvaju do 4 četiri dana u frižideru i da budu zaleđeni do dva mjeseca.