Koliko će Crna Gora morati da se zaduži, pod kojim uslovima i kako stabilizovati javne finansije – brojni izazovi za Spajićevu Vladu
Crna Gora će morati da se zaduži u 2024. godini. Koliko i pod kojim uslovima će se zadužiti, to je pitanje na koje će uskoro stići odgovor. Pred Vladom Milojka Spajića su brojni izazovi. O stanju javnih finansija za CdM je govorio ekonomski analitičar Mirza Mulešković. Potvrđuje da će država u 2024. morati da se zaduži. Na naplatu, kako kaže, dolaze stara dugovanja i to će morati da se plati.
Mulešković upozorava da je sa javnim finansijama teška situacija te je zaduženje neminovno.
Ono na šta Mulešković stavlja akcenat je problem u uslovima zaduživanja.
Sagovornik CdM-a je podsjetio da je u martu, u mandatu prethodne Vlade u tehničkom mandatu, Crna Gora imala najskuplje zaduženje, te da se ne može očekivati ništa bolja situaciju ni sada. Zato, poručuje on, treba raditi na tome da se smanje tekući rashodi kako bi to zaduženje bilo što manje.
“Činjenica je da je i prethodna Vlada znala da će nam trebati zaduženje, i sami su to najavljivali. Bitno je naglasiti i činjenicu da će nam trebati zaduženje i da su nam javne finansije u lošem stanju, što su potvrdili bivši i sadašnji premijer tokom rasprave u parlementu tokom izbora nove Vlade, rekavši da nam u kasi nedostaje minimum 100 miliona eura kako bi se trenutne obaveze finansirale”, ističe ekonomski analitičar.
Ovdje, a govoreći o proteklom periodu, Mulešković kratko napominje kako je Crna Gora imala sreću u nesreći, jer je zbog rata u Ukrajini zabilježila ogroman rast budžetskih prihoda pa je sve mogla da isfinansira.
Kada se govori o najvaljenom povećanju minimalne penzije na 450 eura, to će povećati budžetske troškove za nekih 100 miliona.
Mulešković upozorava da nije dobro da se samo poveća minimalna penzija i da se u istu ravan dovedu ljudi koji su u penzioni sistem ulagali 40 godina i oni koji to nijesu radili, već ulagali u penzioni sistem svega nekoliko godina.
“Čuli smo od predstavnika aktuelne Vlade da se ovim pokušavaju riješiti neka socijalna pitanja. Međutim, penzija nije kategorija preko koje se rješavaju određeni socijalni problemi. To se rješava drugim mjerama i elementima i Vlada treba da drugim mjerama reaguje kako bi se pomoglo sloju koji najteže živi, a koji je bio zaboravljen od prethodne Vlade i koji je najviše trpio zbog ovolike inflacije”, objašnjava ekonomski analitičar.
On napominje da se penzioni sistem vodi logikom koliko uplatiš – toliko dobijaš, pa bi tako trebalo i nastaviti i tu metodologiju zadržati.
“Na način na koji se sad to prestavlja, urušava se koncept ulaganja u penzioni sistem i svi se pitamo da li treba 40 godina ulagati u penzioni sistem jer ćemo na kraju svi dobiti isto”, podvlači sagovornik CdM-a.
On ističe da država trenutno nema novca za linearno povećanje svih penzija, naglašavajući da treba u određenoj mjeri povećati sve penzije, a kroz druge socijalne instrumente podržati najugroženije i izbjeći da dođe do poremećaja penzionog sistema.
“Nakon toga raditi na jačanju privrede i otvaranju radnih mjesta u privredi, kako bi se mogli finansirati dodatna povećanja penzija i zarada”, kaže Mulešković.
Napominje da crnogorske javne finansije karakteriše to što je Crna Gora postala veliko potrošačko društvo. Poslednje dvije godjne sve je manja ralizacija kapitalnog budžeta.
“Biće izazovno, ali ne možemo da krivimo aktuelnu Vladu. Neke stvari su naslijeđene, neke stvari su odluke prethodne Vlade koje treba servisirati, ali se nadam da ćemo u novom budžetu vidjeti novu logiku Vlade, novo upravljanje i vođenje javih finansija, upravljanje koje je orijentisano na ulaganje, na razvoj privrede, a ne na povećanje tekuće potrošnje, službena putovanja i zapošjavanje u javnom sektoru”, zaključio je Mulešković u razgovoru za CdM.