Koje su ključne poruke sa samita BRIKS-a i šta on donosi za svijet: Svjetska revolucija u toku, sankcije Rusiji tu zemlju nisu odsjekle od svijeta!

„BRIKS most“ – platni sistem koji nastaje pored postojećeg zapadnog, više nije samo ideja, već postaje novi krvotok svjetskih finansija. A svjetski lideri koji su doputovali u Kazanj, nisu tu samo da iskažu podršku Vladimiru Putinu i Rusiji, već da učestvuju u stvaranju „svjetske revolucije“.

Kampanja sankcija Moskvi bez presedana koju predvode SAD primorala je članice BRIKS-a da potraže načine da nastave trgovinu uprkos ograničenjima. Iako su se zapadne sile potrudile da na sve moguće načine odsijeku Rusiju iz međunarodnih tokova, samit u Kazanju pokazaće da im taj plan nije uspio. I ne samo to, već da je podstakao zemlje okupljene u BRIKS-u da se još bolje organizuju i da osmisle alternativni sistem, koji je brži i jeftiniji od SVIFT-a.

Vodeće ruske banke isključene su iz međunarodnog platnog sistema SVIFT 2022. godine u sklopu sveobuhvatnih sankcija koje je Zapad uveo Moskvi zbog sukoba u Ukrajini. Svjetski stručnjaci sada prognoziraju da će uloga SVIFT-a slabiti i da će se svesti na instrument za servisiranje plaćanja u SAD i njihovim satelitima, što će zadati snažan udarac i američkom dolaru.

„Ekonomist“ piše da Putin želi bloku da da snagu tako što će ga izgradnjom novog globalnog sistema finansijskog plaćanja kako bi napao američku dominaciju u međunarodnim finansijama i zaštitio Rusiju i njene saradnike od sankcija.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je nedavno izjavio da je svima postalo jasno da se svako može suočiti sa sankcijama SAD i Zapada i da bi BRIKS platni sistem omogućio „ekonomske operacije bez zavisnosti od onih koji su odlučili da dolar i evro upotrebe kao oružje“.

Novi sistem, koji Rusija naziva „BRIKS most“, trebalo bi da omogući zemljama da sprovode prekogranična poravnanja koristeći digitalne platforme kojima upravljaju njihove centralne banke. „Ekonomist“ smatra apsurdnim to što se novi platni sistem „odmetnutih država“ zapravo oslanja na koncepte iz drugog projekta zvanog „Em most“ (mBridge) koji sprovodi bastion poretka predvođenog Zapadom, Banka za međunarodna poravnanja (BIS).

To su objavili i kineski državni mediji ukazujući da će se novi BRIKS plan „vjerovatno oslanjati na naučene lekcije“ iz tog projekta, koji je zasnovan na kineskom tehnološkom rješenju. BIS eksperiment je započet 2019. godine, bio je zapanjujuće uspješan, prema riječima nekoliko ljudi uključenih u projekat, a mogao bi da skrati vrijeme transakcije sa dana na sekunde i to uz minimalne troškove.

„Ekonomist“ piše da je stvaranjem sistema koji bi potencijalno mogao biti daleko efikasniji od sadašnjeg – i koji bi oslabio dominaciju dolara – BIS nesvjesno zakoračio u geopolitičko minsko polje.

„Ako neko obavlja transakcije van dolarskog sistema iz političkih razloga, želite da to za njega bude skuplje od dolarskog sistema“, upozorio je Džej Šambo, viši zvaničnik odjeljenja za trezor.

Novi finansijski krvotok slabi dominaciju dolara

Pregovori u Kazanju će zapravo objelodaniti početak trke za preuređenje svjetskog finansijskog krvotoka. Kina već dugo ukazuje da će tehnologija plaćanja, a ne pobuna kreditora ili vojni sukob, smanjiti moć koju Amerika dobija od toga što je u centru globalnih finansija.

„Ekonomist“ navodi da bi BRIKS plan mogao da obezbijedi jeftinije i brže transakcije i napominje da bi te koristi mogle biti dovoljne da privuku i druge ekonomije. Da ova ideja itekako ima potencijal, pokazuje i to što su zapadni zvaničnici u panici da bi ona mogla biti osmišljena da izbjegne sankcije.

Američka dominacija u globalnom finansijskom sistemu bila je oslonac poslijeratnog poretka. Iako su centralne banke diverzifikovale svoja sredstva, uključujući i zlato, oko 58 odsto deviznih rezervi je i dalje u dolarima.

Pošto skoro sve banke koje obavljaju transakcije u dolarima to moraju da rade preko korespondentne banke u Americi, ona je u mogućnosti da prati tokove u potrazi za znacima finansiranja terorizma i izbjegavanja sankcija. To američkim liderima pruža ogromnu polugu moći.

Broj ljudi pod američkim sankcijama eksplodirao je za više od 900 odsto (na oko 9.400) u posljednjih 20 godina do 2021. Amerika je zahtijevala da se neke strane banke isključe sa SVIFT-a, belgijskog sistema za razmjenu poruka koji koristi oko 11.000 banaka u 200 zemalja za transfer sredstava preko granica.

Amerika je takođe zaprijetila „sekundarnim sankcijama“ bankama u drugim zemljama koje posluju sa Rusijom. „Ekonomist“ podsjeća da su čak i evropski kreatori politike, koji podržavaju sankcije, bili uznemireni koliko su se brzo Viza“ i „MasterKard“, dvije američke firme na koje se evrozona oslanja za maloprodajna plaćanja, povukle iz Rusije. A cunami koji se srušio na Rusiju podstakao je američke protivnike da ubrzaju svoje napore da se odmaknu od dolara i natjerao mnoge druge vlade da sagledaju svoju zavisnost od američkih finansija. Kina to smatra jednom od svojih najvećih ranjivosti.

Jedna od opcija za Ameriku i njene saveznike je da pokušaju da zakrče nove sisteme plaćanja koji se takmiče sa dolarom. Zapadni zvaničnici su upozorili BIS da bi taj projekat navodno mogle da zloupotrebe „zemlje sa zlonamjernim motivima“.

Ono što planu članica BRIKS-a može dati zamah je to što postoji širok konsenzus da je trenutni sistem prekograničnog plaćanja suviše spor i skup.

„Ekonomist“ konstatuje da ovonedjeljni samit BRIKS-a nije Breton Vuds, ali ukazuje da će se sljedeće godine samit BRIKS-a održati u Brazilu i da će predsjedavati Luiz Inasio Lula da Silva, brazilski predsjednik koji uporno predlaže da treba stvoriti alternativnu valutu koja bi bila pandan dolaru, a koja bi se koristila prilikom plaćanja u okviru BRIKS-a. List podsjeća i na njegove riječi da se svake noći pita zašto sve zemlje moraju da baziraju svoju trgovinu na dolaru i ko je to odlučio.

U autorskom tekstu za RT internešenel panafrički aktivista i politički analitičar Egunči Beanzin je napisao da bi ovaj samit mogao da označi početak kraja zapadne prevlasti i nastanak nove ere u kojoj se konačno čuje glas Globalnog juga. On je ocijenio da događaji u Kazanju stoga obećavaju da će imati trajne posljedice na to kako zamišljamo svjetski poredak u decenijama koje dolaze.

(RT Balkan)