Ko u Crnoj Gori plaća svoje dažbine a ko ne: Je li država kriva što poslodavci izbjegavaju da joj plaćaju porez?

Poreska politika Crne Gore uvijek je aktuelna tema. Ko u Crnoj Gori plaća svoje dažbine države a ko ne.

Ekonomski ekspert Stevan Gajević, advokat Mitar Šušić i Filip Lazović iz Unije slobodnih poslodavaca gostovali su po ovoj tematici na Temi Jutra Prve televizije.

Lazović je kazao da ako postavimo pitanje ko plaća poreze a ko ne, mi pitamo ko izvršava ono što su obaveze propisane Ustavom i Zakonima a ko ih ne izvršava.

„Kako dolazimo do situacije da na tržištu egzistiraju subjekti koji izvršavaju ili ne izvršavaju zakonske obaveze. Prije svega, u privredi crnogorskoj imamo veliki problem koji se naziva siva ekonomija. Ona ipak, nije samo siva. Ima više nijansi, od crne do svijetlo sive, u skladu sa time kako se određeni privredni subjekt ponaša. Imate subjekte koji uopšte nisu registrovani kao privredne djelatnosti a itekako se njome bave, a imate i registrovane privredne subjekte koji vrše poresku invaziju i ne izmiruju poreze uredno“, kazao je Lazović.

Stav Unije poslodavaca je, navodi Lazović, jasan – kada je u pitanju izvršavanje obaveza poslodavaca, zakon se mora poštovati, a ako je zakon loš, moramo ga i izmijeniti.

„Problem nastaje u situaciji kada imate nejednake aršine kako se država ophodi prema akterima na tržištu kada nekome blokira račun zbog sitnog duga, a nekom, radi nekog mnogo većeg duga, to se ne desi, već se dopušta gomilanje duga“, kazao je Lazović.

 

Država, kao dobar domaćin, bi trebala da pomogne da se dug izmiri i tako povećala svoj prihod a sa druge strane, kako navodi, legitimno je pitanje kako na tu temu razmišljaju privredni subjekti koji izmiruju svoje obaveze.

„Imamo i situaciju u EPCG, kada žele da naplate neka potraživanja od građana, nude neke povoljnosti, kako ne bi oštetila građane a da opet naplati svoje usluge. To su neke situacije koje mogu biti predmet polemike. Mi kao Unija poslodavaca podržavamo svaki reprogram poreskog duga, prosto da se vidi koji to privredni subjekat dovoljno ozbiljno posmatra svoje poslovanje a ko koristi manjkavosti zakona o privrednim društvima i želi da izbjegne plaćanje svoga duga“, kazao je Lazović.

Advokat Mitar Šušić komentarisao je manjkavosti zakona o privrednim društvima i kazao da se manjkavosti ogledaju u činjenici da subjekat koji plaća porez u cjelokupnom društvenom ambijentu nema taj izraženi usjećaj protivusluge koju mu država daje za porez koji plaća.

„Kao privredni subjekt imate nekoliko poreza, nekoliko davanja prema državi koje morate izmiriti. Porez na dodatnu vrijednost, porez na dobit, porez na doprinose za PIO… Imate jedan veliki poreski teret a često nemate osjećaj šta to država vama zauzvrat pruža. Nemate pouzdanu protivuslugu. Država bi, po pravilu, trebala oporezivanje da razmatra kao dio državnih ugovora“, kazao je Šušić.

Postoji situacija i da se dijele basnoslovne imovine za državne funkcionere, neki se ugovori zaključuju i otkazuju a određenim investitorima se isplaćuju ogromne sume odštete po naizgled ustaljenom i dogovorenom konceptu.

„Bilo ko od nas koji stvaramo neki dohodak, nebitno da li se radi o poslodavcima ili advokatima ili nekom drugom subjektu, neće imati osjećaj da ono što daje državi daje sa ponosom i osjećajem odgovornosti i onda se ne treba čuditi ljudima koji nastoje da umanje svoju poresku obavezu. Onaj koji ubira poresku obavezu raskalašno troši ta sredstva“, kazao je Šušić.

 

Kako navodi, niko nije vidio oduzimanja imovine vrijedne imovine, a to su građani svojim radom donijeli kroz poslodavce, a onda je to neko pokrčmio za sopstvene plate – i javlja se osjećaj zašto ja ovo plaćam.

Šušić je pozdravio reforme koje su se desile u poslednje vrijeme u smislu ukidanja oporezivog dijela minimalne zarade i u smislu ukidanja doprinosa na zdravstveno osiguranje jer ne postoji osjećaj protiv usluge.

„Mislim da taj dio sistema treba u potpunosti liberalizovati i da na neki način svako opredjeljuje svoja sredstva na način koji treba uz postojanje neke državne regulative koja bi doprinijela nekom elementarnom socijalnom uređenju kako se ne bi stvorile socijalne razlike. Mora postojati model socijalne pravde ali bez nekog stravičnog poreskog sistema koji pritiska privrednika a za koji oni nemaju osjećaj da dobijaju protivuslugu“, kazao je Šušić.

Ekonomski ekspert Stevan Gajević komentarisao je pitanje voditelja poreska dugovanja na kraju prošle godine od 592.000.000 evra a od toga su kamate 228.000.000 evra.

On je kazao da je poreski dug ogroman i frapantno je koliki su zaista dugovi. On se osvrnuo na govor advokata Šušića i kazao da ni jedan prosječan Luksemburžanin, Švajcarac ili Njemac nije zadovoljan kada plaća porez.

„Međutim ono što je tačno je da njihove države obezbjeđuju državnu podršku za neku svoju aktvinost, stvaranje biznisa, i to je jedna velika razlika. Kada je u pitanju prikupljanje poreza to je osnovni zadatak skupljanje poreza. Ti modaliteti su različiti, kod nas se zakon nije suviše mijenjao. Imali smo akciju fiskalizacije tako da država ima uvid u sve fakture a stanje je malo bolje. Što se maloprodaje tiče, i dalje postoji siva ekonomija. Ima je i od najcrnje do neke svijetlo sive varijante“, kazao je Gajević.

 

Tvrdi i da nije sva siva ekonomija loša, kao npr. kod poljoprivrede jer se razvija djelatnost, i ne može se govoriti da su svi segmenti neprihvatljivi.

„Ali se treba truditi da se donesu zakoni da se poveća efikasnost naplate poreza. Ta naplata poreza, ovlašćenja poreskog inspektora ili policajca je da uvidom u nečiju imovinu utvrđuje da li je legalno ili ilegalno stečena. Ili da pita subjekt – odakle ti slika ili odakle ti auto. Sistem nije loš. Sada imamo zakon o nelegalno stečenoj imovini, ali je to operativna stvar“, kazao je Gajević.

Neko ko ima to auto bi morao da dokaže kako je kupio taj automobil.