Ko je Kamala Haris i može li pobijediti Donalda Trampa?

0

U zaokretu u američkoj politici, predsjednik Džo Bajden rekao je da se neće kandidovati za reizbor u novembru, te je podržao potpredsjednicu Kamalu Haris.

Haris je već ušla u istoriju SAD-a kao prva tamnoputa osoba i kao žena potpredsjednica, no suočava se sa zabrinutošću može li pobijediti republikanskog kandidata i bivšeg predsjednika Donalda Trampa.

U narednom periodu ćemo saznati hoće li stranka prihvatiti Haris i izabrati je kao kandidatkinju na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji koja se održava sljedećeg mjeseca.

Bajden je u nedjelju rekao da je to što je 2020. označio Haris kao svoju nasljednicu “najbolja odluka koju je donio”, pozivajući demokrate da je podrže.

“Danas želim pružiti potpunu podršku Kamali da bude ovogodišnja kandidatkinja naše stranke”, napisao je Bajden u objavi na „X“.

Evo šta znamo o Haris:

Ko je ona?

Pedesetdevetogodišnja Haris je rođena u Ouklandu u Kaliforniji. Majka joj je porijeklom iz Indije, a otac rođen na Jamajci.

Pohađala je Univerzitet Hauard u Vašingtonu, prije nego što je diplomirala pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta Kalifornije u San Francisku.

Počela je da radi u kancelariji okružnog tužioca okruga Alameda, prije nego što je prešla u ured okružnog tužioca San Franciska.

Postala je okružna tužiteljka San Franciska 2003. godine. Potom je 2010. izabrana za glavnu tužiteljku Kalifornije, a četiri godine kasnije ponovo je izabrana.

Izabrana je u američki Senat 2016. i postala je vodeći Trampov kritičar, naročito kada je u pitanju njegova useljenička politika.

Agresivno ispitivanje kandidata Breta Kavanauga za Vrhovni sud 2018. pomoglo joj je da se pozicionira kao jedna od najvećih zvijezda u usponu Demokratske stranke.

Haris je udata za advokata Douga Emhofa, koji je nakon izbora 2020. postao “prvi gospodin” u istoriji SAD-a. Haris i Emhof nemaju djece.

Kako je postala potpredsjednica?

Haris se prvobitno na izborima 2020. takmičila za Bijelu kuću, no to nije imalo rezultata zbog neuvjerljivih nastupa u debatama.

Dok je Bajden učvršćivao svoje vođstvo 2020, obećao je da će izabrati ženu za svog protivkandidata. Izbor Harisove smatran je pokušajem da se privuku tamnoputi birači i da se ojača stranačka baza.

Sposobnosti Haris za sprovođenje zakona i centristički pristup takođe su smatrani prednostima koje bi neodlučne glasače mogle odvući od Trampa, iako je njena istorija takođe uzburkala progresivno krilo stranke.

U raspravi 2019. Haris je takođe izazvala Bajdena u pogledu rase, što je bio viralan trenutak za koji su mnogi mislili da je možda umanjio njene šanse da postane potpredsjednica nakon što je on postao stranački kandidat.

Kako je ušla u istoriju?

Haris je skupila nekoliko superlativa u svojoj karijeri, postavši prva tamnoputa žena na svakoj funkciji koju je dotad obnašla: okružna tužiteljka San Franciska, državna tužiteljka Kalifornije, senatorka iz Kalifornije i potpredsjednica.

Haris je također bila prva kćerka migranata ikada izabrana za potpredsjednicu.

Kakva je bila kao potpredsjednica?

Dženifer Viktor, profesorica na Univerzitetu Džordž Mejson, je u razgovoru za Al Jazeeri opisala Haris kao “tipičnu potpredsjednicu”.

Haris je uveliko podržavala politiku Bajdenove administracije, uključujući zakone o infrastrukturi, useljavanju, kontroli oružja i napore da se zaštite prava na pobačaj.

Konkretno, Haris je dobila zadatak da predvodi napore da se zaustavi migracija iz Srednje Amerike.

“Njena popularnost nije bila previsoka, ali takođe nije dobila puno medijske pažnje”, rekla je Viktor. “Ona nije bila u centru pažnje političkog diskursa tokom posljednjih nekoliko godina… ali mislim da ćemo svjedočiti značajnom povećanju.”

Hoće li uspjeti da pobijedi Trampa?

To ostaje veliko pitanje za demokrate.

Alan Fišer, Al Jazeerin reporter koji izvještava iz Vašingtona, rekao je da to što je Bajden podržao Harris ne znači da će ona dobiti podršku Demokratske stranke, čija se konvencija održava za menje od mjesec dana.

Nedavne ankete, provedene nakon neuvjerljivog Bajdenovog nastupa na debati protiv Trampa, nisu sugerisale da je vjerovatnije da će Haris pobijediti Trampa u novembru. Pristalice Haris tvrde da bi se te ankete mogle promijeniti sada kada je Bajden van trke.

Naprimjer, anketa Economist/YouGov, koja je objavljena prošle sedmice, pokazala je da bi Bajden izgubio od Trampa 41 prema 43 posto. Prema toj anketi, Haris gubi od Trampa 39 prema 44 posto.

Anketa koju su sproveli Rojters i Ipsos pokazala je da i Bajden i Haris imaju iste rezultate protiv Trampa: statistički podaci im ne idu u prilog.

Zašto je kontroverzna?

Haris je sebe opisala kao “progresivnu tužiteljku”, ali malo je napredovala s progresivnim krilom stranke.

Iako je Haris u svojoj karijeri nadgledala neke reforme, kritičari su je optuživali da u najboljem slučaju ima mješoviti pristup u svojoj politici.

To je, dok je bila okružna tužiteljka San Franciska, uključivalo i kontroverznu akciju protiv izostajanja s nastave koja je dovela do toga da se roditelji suočavaju s kaznama zbog izostanka svoje djece iz škole.

Njena kancelarija je takođe radila na sprečavanju puštanja većeg broja zatvorenika, uprkos prenapučenosti kalifornijskih zatvora. A kao glavna državna tužiteljka, Haris je argumentovala slučaj koji brani smrtnu kaznu u Kaliforniji, uprkos tome što je lično bila protiv nje.

Dugo hvaljena kao budućnost Demokratske stranke, Haris se takođe suočavala s kritikama da nije opravdala očekivanja. Kritičari su rekli da joj nedostaje harizme.

Kakav je njen stav o izraelskom ratu protiv Gaze?

Kada je riječ o Izraelu i Palestini, Harris je podupirala nepokolebljivu podršku Bidenove administracije Izraelu i redovno je branila pravo Izraela na samoodbranu, uključujući i tokom rata u Gazi.

Ona bi se ove sedmice trebala sastati s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, tokom njegove posjete SAD-u.

Ipak, Haris je bila među glasnijim članovima administracije koji su naglašavali humanitarnu katastrofu koja se odvijala u enklavi. U martu je postala najviše rangirana članica administracije koja je koristila riječ “prekid vatre” pozivajući na humanitarnu pauzu u borbama.

 

(Al Jazeera)
Ostavite Komentar

Your email address will not be published.