Crna Gora nije poništila samo odluku Podgoričke skupštine, ona je poništila i odredbe Versajskog mirovnog sporazuma, i Crna Gora umjesto da proslavlja poput cijelog svijeta 1918. godina, ona slavi 1916, kazao je Milan Knežević, jedan od lidera DF-a i predsjednik DNP-a u intervjuu u emisiji RTS-a u Magazinu „Oko“. On je takođe ocijenio da je položaj Srba u Crnoj Gori, gori od položaja Srba na Kosovu i Metohiji.
Knežević ističe da Crna Gora slavi kapitualciju od strane Austrougarske, tako da mi ovdje imamo jednu potpuno šizofrenu institucionalnu priču, da se Srbija, srpska vojska i srpski narod proglašavaju okupatorima, dok se Austrougarska i period od 1916. do 1918. pokušava predstaviti kao neka renesansa u kojoj su Crnogorci pokušali da pronađu svoj nacionalni identitet i samobitnost.
„Ja mogu da primjetim da je naš gradonačelnik Ivan Vuković, zasluženo dobio nadimak Pantelija, pošto se on uglavnom bavi, otkopavanjem grobova, pronalaženjem novih bisti, i na svaki način pokušava da Crnu Goru vrati u neko retrostanje, ne bi li kroz kombinaciju neoliberalnog kapitalizma i izopačenog komunizma možda Podgorici opet vratio ime u Titograd„, kazao je Knežević, na konstataciju voditelja RTS-a, da je juče u Podgorici postavljen spomenik Titu, i da Crnoj Gori više znači Tito, nego unuk kralja Nikole, kralj Aleksandar koji se prije 130 godina rodio na Cetinju.
Knežević je za RTS kazao da se je on 14 dana i noći proveo u Skupštini, zbog protivustavne naredbe za njegovo kašnjenje, i objasnio da ih je proveo u skupštinskoj kancelariji DF-a, čije zidove krase portreti delegata i poslanika Velike nardone skupštine srpskog naroda u Crnoj Gori iz 1918.
Kako je pojasnio, on je dvije nedelje proveo sa svojim kolegama u Skupštini, da bi ispoštovao princip da se neće dobrovoljeno predati i povinovati rešenju Višeg i Apelacionog suda, kojim mu je kao poslaniku bez prethodno skinutog imuniteta donijeto rešenje o „stavljanju u zatvor“ zbog svjedočenja koje nije bilo po želji tužioca.
U toku dvonedeljnog „prinudnog boravka“ u Skupštini, Knežević je proslavio i svoju krsnu slavu, ali kako je naglasio najteže mu je bilo, što nije mogao da gleda utakmicu LŠ Crvena zvezda- PSŽ, i da je kao veliki navijač crveno-belih, imao želju da tada napusti Skupštinu, i kako kaže samo bih se zbog Zvezde predao institucijama.
Lider DNP-a je podsjetio, da je on već odslužio kaznu od 4 mjeseca zatvora, i da mu se sudi u montiranom proecesu za takozvani državni udar, koji je, kako je naveo trebalo da izvrši sa građanima Srbije uzrasta od 60 do 70 godina i sa nekim imaginarnim Rusima. Po toj verziji „državnog udara“ on je trebalo da likvidira Mila Đukanovića, i da pripoji Crnu Goru i Srbiju imperiji Romanovih kako piše u optužnici SDT Milivoja Katnića.
„Moj život je pun nekih interesantih institucionalnih avantura, ali Crna Gora je odavno postala jedna besudna zemlja, kada su u pitanju prava Srba i srpskog naroda“ naglasio je Knežević.
On je osvrnuvši se dalje na monitrani proces za tzv. državni udar, kazao da ako se pogleda optužnica i optužni predlog, da su na optuženičkoj listi, samo Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Srbije i neki imaginarni Rusi, čija se imena mijenjaju svakog mjeseca.
Knežević je istakao da se na taj način željela poslati poruka, da su Srbi u Crnoj Gori, antidržavni element, koji sanja o nekoj velikoj srpskoj ili sveslovenskoj imperiji, a sa druge strane na taj način su željeli ubrzati implementaciju i ratifiakciju što bržeg ulaska u NATO.
Lider DNP-a je podsjetio da se DF u toku kampanje zalagao za referendum o NATO, na kojem bi se građani izjasnili da li Crna Gora treba da uđe u NATO ili ne, ali je Crna Gora, preko krnjeg parlamenta izglasala tu odluku 27. aprila 2017. godine, bez konsultacije naroda, i to desetak dana nakon što je podignuta optužnica za tzv. državni udar protiv Andrije Mandića i njega.
Knežević je istakao da se na taj način Crna Gora svrstala u geopolitički front zemalja sa antiruskim, a kako je kazao i sa antisrpskim predznakom.
„Vrijeme je da pokažemo svima, i međunarodnoj javnosti da u Crnoj Gori živi 30 odsto Srba, koji su stvarali ovu državu, i koji sigurno neće pristati na ovakvu institucionalnu hajku i progon, i naći ćemo demokratske metode da se odbranimo i sačuvamo svoj identitet“ naglasio je Knežević za RTS.
Na opasku voditelja da Milan Knežević spada u grupu ljudi kojima je zabranjen izlazak iz Crne Gore i oduzet pasoš, i da treba pohvaliti doslednost crnogorskih vlasti da je jednom pjesnku zabranjeno da uđe u Crnu Goru, Matiji Bećkoviću, a drugom pjesniku Milanu Kneževiću zabranjeno da izađe iz Crne Gore, on je ukazao na činjenicu da je njemu i Andriji Mandiću 13 mjeseci bio oduzet pasoš, nakon kratkotrajnog vraćanja u avgustu mjesecu, taj pasoš je ponovo oduzet uz obrazloženje da su oni putovali u tom periodu.
Knežević se zapitao, za šta služe pasoši, osim za putovanja, a ako u Višem sudu i Tužilaštvu imaju ideju za šta se još koriste pasoši, da tu ideju iznese i podijele sa svima.
Kako je istakao najviše se zamjeraju putovanja u Beograd i Moskvu, i da su kojim slučajem putovali kod novih strateških partnera, u Tiranu, u Rijad, u Vašington, sve bi bilo u redu.
Srbi u Crnoj Gori dominantno glasaju DF, jer su prepoznali da su naši programski načeli i principi iskreni i da je naša politika bazirana na tradicionalnoj NJegoševskoj Crnoj Gori, kazao je Knežević i poručio da položaj Srba u Crnoj Gori bez lažnog pretjerivanja gori od položaja Srba na Kosovu i Metohiji.
„Srbi na Kosmetu su napadnuti od Albanaca koji pokušavaju da na svaki način izvrše pogrom, i etnički očiste Kosmet, a mi smo ovdje napadnuti od naše braće, pravoslavnih Crnogoraca, naših rođaka, kumova, prijatelja, koji su odjednom odlučili da mi više nijesmo braća, da smo antidržavni element, da smo neprijatelji koje treba institucionalno progoniti.“
Od kad je od 2006. godine Crna Gora postala nezavisna, nije bilo nijednog ministra Srbina, nijednog potpredsjednika Vlade, predsjednika, Srbi u Crnoj Gori ne mogu da budu portiri u lokalnim samoupravama, i zato Knežević ocjenjuje da je položaj Srba u Crnoj Gori najgori na Blakanu.
On se na kraju osvrnuo i na progon srpskog jezika u Crnoj Gori, na protjerivanje srpskih pisaca iz lektira i udžbenika, i podsjetio da Crna Gora ne slavi ni NJegošev datum rođenja kao praznik.