Knežević poručio: Abazović i čelnici policije, ANB-a i tužilaštva da preciziraju rok do kada će otkriti nalogodavce ubistva Duška Jovanovića!

Jedan od lidera DF-a i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Milan Knežević saopštio je da će tražiti od Dritana Abazovića, zamjenika premijera i čelnih ljudi policije, ANB-a i tužilaštva da preciziraju rok do kada će biti otkriveni nalogodavci ubistava Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića i Srđana Vojičića.

“Prvo što ću tražiti od potpredsjednika Vlade, ministra unutrašnjih poslova, v.d. direktora policije, v.d. direktora ANB-a, VDT – a i GST-a da se preciziraju rokovi kad će biti otkriveni nalogodavci ubistva Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, Srđana Vojičića, neriješena ubistva u sukobima kriminalnih klanova, napadi na novinare, ali i nalogodavci napada na sve političke protivnike bivšeg režima koji su prošli kroz neviđeni institucionalni progon samo zato što su bili protiv DPS-a. Smatram da nakon formiranja Vlade više ne postoji nijedan razlog zbog kog oni koji su počinili ovakva i slična krivična djela ne bi odgovarali. Naša je obaveza da građanima vratimo osjećaj pravde i jednakosti pred institucijama, i sve drugo bi bila izdaja epskih razmjera u kojoj sigurno neću učestvovati, kazao je Knežević u intervjuu agenciji Mina.

Smatra da Odbor za bezbjednost treba da osnaži svoju kontrolnu ulogu i uz podršku parlamentarne većine kroz zakonske akte svojim radom doprinese ukupnoj demokratizaciji bezbjednosnog sektora.

“Nažalost, dosadašnje nadležnosti Odbora više su predstavljale njegovu slabost nego ustavnu i zakonsku osnovu preko čijih mehanizama se mogla ostvarivati njegova funkcija koja izvire iz zakonodavne vlasti.

Zato ću kolegama iz parlamentarne većine predložiti izmjene i dopune određenih zakona iz tzv. bezbjednosnog sektora kako bi se između ostalog jasno preciziralo da direktor policije i ANB-a ne može biti izabran bez pozitivnog mišljenja Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovakvim zakonskim rešenjem bi otpočela stvarna kontrolna uloga Skupštine, ali što je još važnije, demontaža kadrova iz bivšeg režima koji sad po DPS-ovim zakonima preuzimaju najodgovornije funkcije u Upravi policije i to po principu “sve je isto samo njega nema… ili ga ipak ima.”, dodaje on.

Zakon o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane načelno je dao široka ovlašćenja Odboru i Skupštini, ali se ovo skupštinsko tijelo u prethodnim sazivima pretvorilo u zaštitnika čitavog represivnog aparata i vrha vlasti koji je zloupotrebljavao bezbjednosni sektor.

0Zato ću insistirati na punoj primjeni zakonskih kapaciteta Odbora, što između ostalog podrazumijeva pravo svakog člana da ima pristup tajnim podacima u svakoj od nadziranih bezbjednosnih oblasti, ali i reformu niza zakona o ANB-u, unutrašnjim poslovima, odbrani, tajnosti podataka, nezakonitom praćenju građana, novinara, opozicionih političara…Takođe smatram da je neophodno precizirati i predvidjeti sankcije za neodazivanje na sjednice odbora kao što je to dosad bio slučaj sa VDT-om i GST-om.

Kontrolna saslušanja suštinski predstavlju dio nadležnosti Odbora i svakako da u narednom periodu planiram da zakažem saslušanje potpredsjednika Vlade, ministra unutrašnjih poslova, ministra odbrane, v.d. direktora policije, v.d. direktora ANB-a, VDT-a i GST- a, kako bi se upoznali sa trenutnom situacijom u bezbjednosnom sektoru. Razloga za to ima više nego dovoljno, a vremena sve manje.

Zabrinutost zbog mog izbora za predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu treba da imaju kriminalni klanovi i sa njima povezana lica u državnim, bezbjednosnim i pravosudnim strukturama. Svako ko se ogriješio o zakon i zloupotrijebio službeni položaj da bi omogućio kriminalnim klanovima da ostvaruju korist i vrše uticaj u državi mora odgovarati bez izuzetka. Što se tiče moje ljudske i političke biografije pozivam sve “zabrinute” pojedince, političke subjekte i NVO sektor da iznesu makar jedan dokaz kojim potkrepljuju svoje konstrukcije da su zabrinuti za teritorijalni integritet i suverenitet Crne Gore, i ja ću istog trena podnijeti ostavku.

Ali svakako moraju imati na umu da neću podleći bilo kakvom kriminalnom, bezbjednosnom i medijskom pritisku, reketu ili ucjeni, koji bi dolazili iz određenih neformalnih centara moći koji su umislili da će i posle 30.08. određivati procese.

Na prvoj sjednici Odbora predložiću da sjednice budu otvorene za javnost sa izuzecima gdje postoje jasna zakonska ograničenja. Smatram da bi kroz Izmjene i dopune zakona o tajnosti podataka napravili neophodan iskorak u demistifikaciji narativa bezbjednosti ali i raskida sa dosadašnjom praksom nepotrebne tajnosti koja je dodatno unosila konfuziju i kontroverze u ovoj oblasti. Zato očekujem da ovaj moj predlog podrže svi članovi odbora bez obzira da li su u opoziciji ili vlasti, naveo je Knežević.