Kineski ministar odbrane stao rame uz rame sa Rusima, pa zaprijetio Americi

Kineski ministar odbrane Li Šangfu upozorio je na bezbjednosnoj konferenciji u Rusiji da se „igra vatrom“ kada je u pitanju Tajvan, u prikrivenom napadu na Sjedinjene Američke Države. Govoreći na moskovskoj konferenciji o međunarodnoj bezbijednosti, Li je rekao da bi pokušaji da se „iskoristi Tajvan za kontrolu Kine sigurno završili neuspjehom“, navodi CNN.

Lijeve izjave bile su samo nastavak prethodnih sličnih komentara kineskih zvaničnika, ali je lokacija njegovog govora bila značajna i simbolična s obzirom na invaziju Moskve na Ukrajinu.

Kineska vladajuća Komunistička partija tvrdi da je Tajvan samoupravna demokratija i najavila je da će preuzeti kontrolu nad ostrvom, ako bude potrebno i silom. Kina je više puta kritikovala interakciju SAD sa Tajvanom, sa kojim Vašington nema formalne diplomatske veze, uključujući prodaju oružja SAD.

Li, koga su SAD sankcionisale 2018. godine zbog kupovine ruskog oružja, pridružio se Moskovskoj bezbjednosnoj konferenciji na početku šestodnevnog putovanja Rusiji i njenom bliskom savezniku Bjelorusiji.

Forumu će prisustvovati i visoki zvaničnici odbrane iz više od 20 „prijateljskih zemalja“, uključujući Belorusiju, Iran i Mjanmar, javili su ruski državni mediji, pozivajući se na Ministarstvo odbrane Moskve, koje organizuje događaj svake godine. Nijedna zapadna zemlja nije pozvana, javili su državni mediji.

Putin je snimio poruku

Ovo je Lijeva druga posjeta Rusiji otkako je preuzeo dužnost načelnika odbrane ranije ove godine. Dolazi u trenutku kada Peking nastavlja da jača svoje bezbjednosne veze sa Moskvom, uprkos napadu na Ukrajinu, koji je izazvao humanitarnu katastrofu sa globalnim posljedicama.

U unaprijed snimljenoj poruci moskovskoj konferenciji, ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je SAD da dodaju „ulje na vatru“ globalnih sukoba, uključujući podršku Ukrajini. Kina je koristila sličnu retoriku u svojim zvaničnim komentarima o sukobu, uprkos tvrdnji da ostaje neutralna strana i da se zalaže za mir. Li je takođe rekao prisutnima u utorak da je kineska vojska „čvrsta sila u održavanju mira u svijetu” i da kineski lider Si Đinping ima za cilj da stabilizuje globalnu bezbjednost u „svijetu haosa”.

– Spremni smo da sarađujemo sa drugim vojskama kako bismo ojačali međusobno povjerenje u vojne bezbjednosne strategije i praktičnu saradnju u različitim specijalizovanim oblastima – dodao je Li.

Ruski državni medij Sputnjik je takođe citirao Lija koji je rekao da vojni odnosi Kine i Rusije nisu usmjereni ni na jednu treću stranu – nešto što su kineski zvaničnici rekli u prošlosti.

Sastanak sa Šojguom

Li se sastao sa ruskim kolegom Sergejem Šojguom kako bi razgovarao o saradnji dvije vojske, prenosi kineska novinska agencija Sinhua. Kina i Rusija redovno sprovode zajedničke vežbe, uključujući zajedničku pomorsku patrolu kod obala Aljaske posljednjih nedelja.

Šef odbrane Kine je takođe održao bilateralne sastanke sa vojnim liderima Irana, Saudijske Arabije, Kazahstana, Vijetnama i drugih zemalja na marginama konferencije.

Komentari levice o Tajvanu izazivaju negativnu reakciju Pekinga jer potpredsjednik Tajvana Vilijam Laj, favorit na predstojećim predsjedničkim izborima na ostrvu, planira da posjeti SAD tokom svoje službene posjete Paragvaju.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je zaustavljanje u nedelju, nazvavši Laija „problemom“. SAD održavaju nezvanične odnose sa Tajpejem nakon zvaničnog uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Pekingom 1979. godine, ali su po zakonu obavezne da demokratskom ostrvu obezbijede sredstva za samoodbranu.

Tokom govora u Njujorku, Lai je izjavio da Tajvan „nikada neće popustiti” pred prijetnjama iz Kine: „Bez obzira na to koliko je velika autoritarna prijetnja Tajvanu, apsolutno se nećemo plašiti niti pokleknuti, mi ćemo podržavati vrijednosti ​demokratije i slobode“.

Kina je pojačala svoje vojno zastrašivanje ostrva poslednjih godina, često nakon sastanaka između tajvanskih lidera i američkih poslanika. Putinova invazija na Ukrajinu takođe je usmjerila povećanu pažnju na Tajvan kao potencijalnu žarišnu tačku u Aziji.

Uprkos velikim razlikama u geopolitičkim okolnostima Rusije i Ukrajine, izgledi da naizgled moćniji agresor započne napad vođen vizijom ujedinjenja pojačao je fokus na namjere Kine prema Tajvanu. Neki analitičari sugerišu da je Kina posmatrala zapadnu reakciju na rusku agresiju u Ukrajini sa ciljem da razumije moguće odgovore na sve potencijalne buduće poteze protiv Tajvana.