Kina se zatvara prema Zapadu

Za nekoliko stranih diplomata stacioniranih u Kini, vijest da predsjednik Si Đinping neće prisustvovati samitu G20 u Indiji ove sedmice potvrdila je zabrinjavajući trend: Peking se zatvara prema Zapadu i njegovim saveznicima.

Više od deset izaslanika iz tih država, koji su stacionirani u Kini, detaljno je govorilo za Rojters o sve većim teškoćama koje imaju u pristupu kineskim zvaničnicima i drugim izvorima informacija o drugoj po veličini svjetskoj ekonomiji.

Izaslanici, koji su insistirali da ostanu anonimni zbog osjetljivosti teme, rekli su da je ovaj trend naglašen 2023. godine, čak i nakon što je Kina ukinula stroge pandemijske kontrole koje su tri godine ometale diplomatske aktivnosti.

„Kina nije objasnila zašto Si, koji je prisustvovao svakom samitu G20 od kada je došao na vlast, ne predvodi kinesku delegaciju u Nju Delhiju na sastanku 9. i 10. septembra“

Rajan Nilam, spoljnopolitički analitičar koji je ranije služio kao australijski diplomata u Hong Kongu, rekao je da takav razvoj događaja naglašava da su pod strogim Sijevim režimom zvaničnici postali oprezniji povodom saradnje sa stranim silama.

“To ima efekte koji se prenose kroz sistem gdje su niži zvaničnici, birokrate i diplomate manje voljni da odstupaju od unaprijed pripremljenog scenarija”, rekao je Nilam, direktor za javno mnjenje i spoljnu politiku u Institutu Lovi (Lowy).

“Ako sve postane režirano, i ako postoji manje prilika za neformalne interakcije, manje pristupa višim donosiocima odluka u sistemu, onda će se suziti mogućnosti za pronalaženje tačaka zajedničkog interesa ili oblasti kompromisa.”

U odgovoru na Rojtersova pitanja, kinesko ministarstvo spoljnih poslova je navelo da pridaje “veliki značaj” samitu G20, da je pružilo topao prijem “svim stranim prijateljima” i da je ove godine primilo 130 delegacija u posjetu, uključujući mnoge zapadne zemlje.

Međutim, odnosi između Kine i Zapada su naglo pogoršani posljednjih godina zbog problema koji sežu od oklijevanja Kine da osudi Rusiju zbog invazije na Ukrajinu do tenzija oko osjetljivih tehnologija i Tajvana.

Kina nije objasnila zašto Si, koji je prisustvovao svakom samitu G20 od kada je došao na vlast prije više od decenije, ne predvodi kinesku delegaciju u Nju Delhiju na sastanku 9. i 10. septembra. Saopštila je samo da će Kinu predstavljati premijer Li Ćiang.

Kina ima napete odnose sa domaćinom Indijom, što analitičari vide kao mogući faktor, ali generalno, Sijeva međunarodna putovanja su se znatno smanjila ove godine i ograničena su na zemlje koje Peking smatra prijateljskim, piše u Rojtersovoj analizi.

On je napustio Kinu samo dva puta, kada je posjetio ruskog predsjednika Vladimira Putina u Moskvi i prisustvovao samitu BRIKS u Južnoj Africi prošlog mjeseca, gdje je takođe propustio ključni govor bez obrazloženja.

U poređenju s tim, Si je imao pet inostranih posjeta 2022. godine, kada su granice zemlje bile zatvorene zbog strogih pandemijskih kontrola, i dvanaest 2019. godine prije pojave kovida.

Neki zapadni lideri poput francuskog predsjednika Emanuela Makrona i američkog državnog sekretara Entonija Blinkena posjetili su Kinu ove godine kako bi razgovarali sa Sijem.

Međutim, za nekoliko zapadnih izaslanika u Pekingu, redovni pristup kineskim zvaničnicima ili čak analitičarima iz instituta povezanih s državom koji igraju ključnu ulogu u objašnjavanju kineskih politika svijetu, smanjio se u poređenju sa periodom prije pandemije, rekli su Rojtersu. Neke diplomate su kazale da je otežano i zakazivanje posjeta za strane zvaničnike, kao i uspostavljanje protokola i obezbjeđivanje medijskog pristupa.

Kada se sastanci organizuju, kineski zvaničnici se strogo pridržavaju unaprijed napisanih komentara, rekle su diplomate, dok su neki dodali da su doživjeli neprijateljsko ponašanje od nacionalističkih akademika. To je, prema njihovim riječima, smanjilo kvalitet informacija koje izaslanici mogu da prenesu svojim prijestonicama.

Rojters je u julu objavio komentare nekih diplomata da su suočeni i sa pojačanim nadzorom i miješanjem od strane kineskih vlasti.

Međutim, izaslanici iz dvije zemlje koje imaju bliske odnose sa Kinom rekli su da nisu imali takve probleme.

„Kada se sastanci organizuju, kineski zvaničnici se strogo pridržavaju unaprijed napisanih komentara. To je smanjilo kvalitet informacija koje izaslanici mogu da prenesu svojim prijestonicama“

Jun Sun, direktorka programa za Kinu u Stimson centru sa sjedištem u Vašingtonu, rekla je da Kina sve više koristi ograničavanje pristupa ili neprisustvovanje događajima kao instrument protiv zemalja s kojima ima nesuglasice.

“Kina vidi i koristi angažovanje kao instrument za oblikovanje ponašanja drugih zemalja”, rekla je Sun, dodajući da je takođe čula da su “intenzivirani” nedostatak pristupa i bezbjednosna ograničenja za zapadne diplomate u Kini.

A s obzirom na to da Kina pojačava sveobuhvatnu kampanju nacionalne bezbjednosti, usmjerenu djelimično na otkrivanje stranih špijuna, analitičari kažu da nema naznaka da će ovaj trend uskoro popustiti.

“Kada je antizapadno osjećanje u kineskoj birokratiji u porastu, česta komunikacija ili bliski radni odnosi sa zapadnim zvaničnicima mogu izazvati pitanja o političkoj pouzdanosti”, rekao je Tong Žao, viši saradnik Karnegi fondacije za međunarodni mir.

“Za kineske zvaničnike koristi od takve saradnje postaju manje očigledne, dok politički i sigurnosni rizici rastu.”