Kina ispred svih: Gradi dva puta više pogona za obnovljivu energiju od ostatka svijeta
Kina gradi gotovo dvostruko veće kapacitete za iskorištavanje solarne energije i energije vjetra od svih drugih zemalja u svijetu zajedno, pokazuju rezultati istraživanje Globalnog energetskog monitora, američke nevladine organizacije.
Druga po snazi svjetska ekonomija emituje najviše gasova staklene bašte koji ubrzavaju klimatske promjene, no Kina je obećala da će dosegnuti vrhunac emisija ugljenika do 2030. te da će ih u narednih 30 godina svesti na neto nulti iznos, javlja AFP.
Kina je posljednjih mjeseci bila pogođena sa nekoliko ekstremnih vremenskih nepogoda koje klimatske promjene čine sve intenzivnijima.
Ta država trenutno gradi kapacitete za iskorištavanje obnovljivih izvora energije od 339 GW, uključujući 159 GW energije vjetra i 180 GW solarne energije, što je gotovo dvostruko više od ostatka svijeta zajedno, objavio je Globalni energetski monitor. Po tome je daleko ispred drugoplasiranog SAD-a koji gradi „samo“ 40 GW.
Kina je počela i pripremne radove za izgradnju trećine kapaciteta za energiju vjetra i Sunca, koje je do sada najavila, u odnosu prema globalnom prosjeku od samo sedam posto. No, to prate neki nedostaci.
Brojni nedostaci
Kineska elektroenergetska mreža oslanja se na termoelektrane na ugalj kada poraste potražnja za energijom. Uz to, teško prenosi obnovljivu energiju proizvedenu u zabačenim sjeverozapadnim regijama do privrednih središta na istoku.
No, ukupni kineski kapaciteti za energiju vjetra i Sunca trebali bi ove godine premašiti ugalj, po izvještaju američke nevladine organizacije.
Brz razvoj obnovljivih izvora energije budi nade da će kineske emisije ugljenika dosegnuti vrhunac prije od očekivanog.
U odvojenom izvještaju, Centar za istraživanje energije i čisti zrak (CREA) objavio je da Kina nije izdala nove dozvole za čeličane na ugalj u prvoj polovini 2024. To je prvi put na polugodišnjoj osnovi da nisu izdane nove dozvole otkako je Kina u septembru 2020. objavila dva cilja za ugljenik, što je ta nezavisna istraživačka organizacija pozdravila kao moguću „prekretnicu“. Ta dva cilja odnose se na spomenuti vrhunac emisija ugljenika do 2030. i ugljeničnu neutralnost do 2060. godine, prenosi Hina.