KCNS: Predavanje Gorana Vasina na temu „Politika knjaza/kralja Nikole prema Hercegovini i Bokeljima”

U tribini posvećenoj vladavini knjaza/kralja Nikole predstavljene su dvije decenije odnosa ovog veoma značajnog vladara prema Hercegovini i Boki, i to su dvije decenije u kojima se zbio veliki broj dešavanja ključnih za rešavanje srpskog nacionalnog pitanja. Goran Vasin kao veoma važnu ističe veliku želju Cetinja da u ratu protiv turskih snaga Hercegovina pripadne Crnoj Gori. On navodi kako je takođe značajan i širi kontekst koji tvore uticaji Austrougarske i Rusije na sva dešavanja koja šezdesetih i sedamdestih godina 19. vijeka potresaju prostore naseljene Srbima.

Bilo je jasno kako Beč i Pešta neće dozvoliti stvaranje slovenske države na Balkanu, dok je Rusija ozbiljno računala na crnogorskog knjaza u procesima rešavanja srpskog pitanja. Kada je 1869. izbio Krivošijski ustanak, Austrougarskoj je postalo jasno kako ustanici ozbiljno komuniciraju s knjazom i kako je Cetinje i te kako involvirano. Vasin navodi kako aktivan uticaj Crne Gore u Hercegovini nikako nije jenjavao.

Plan Austrougarske podrazumijevao je marginalizaciju Crne Gore u svim pitanjima, a naročito u srpskom, koje je doživljavano kao veoma ozbiljno i dramatično. Tada je popularizovana floskula o „Velikoj Srbiji“, kojom je opisivana svaka akcija Crne Gore, Beograda i Novog Sada za oslobođenje Srba od osmanlijske vlasti. Iako je od Krivošijskog ustanka sazrijevala ideja o tome kako bi trebalo podići novu pobunu, taj se sukob odlagao sve do 1875. kada je Nevesinjska puška „zapalila“ Bosnu, Hercegovinu i počela da se širi. Vasin navodi kako je Gavro Vuković pisao o krvavim i teškim borbama gotovo epskog karaktera u kojima je srpska vojska prvi put posle Kosovskog boja krenula da oslobađa i sveti srpske krajeve.