KCNS: Predavanje Gorana Šarića „BRIKS i nova geopolitička arhitektura svijeta“ (VIDEO)

Na početku tribine o BRIKS-u Šarić pravi osvrt na značajna dešavanja koja su svijet i region potresala 2009. godine kada je u Jekaterinburgu usvojen dokument koji je postavio temelje za saradnju i zajedničko djelovanje Brazila, Rusije, Indije i Kine, kojima se kasnije pridružila JAR. On podsjeća na nekadašnji izgled Srbije koja je tada ličila „na sve osim na normalnu državu“, kojom su vladali prozapadni političari kojima rijaliti tada nije smetao i poredi tadašnje stanje sa današnjim Beogradom na vodi, „Sokolom“, tržnim centrom „Galerija“ i planiranom izložbom Ekspo 2027.

Struktura nastavka tribine podrazumIJeva odgovore na pitanja šta je BRIKS, kako je izgledao samit članica u JAR, predstavljanje svake članice pojedinačno, opisivanje njihovih međusobnih odnosa, upućivanje na interese članica, kao i na ciljeve BRIKS-a. Poslednji podnaslov Šarić je posvetio zaključnim razmatranjima koja osvJetljavaju značaj ove organizacije u kontekstu daljeg razvoja Srbije.

BRIKS je nastao usljed ideje članica da intenziviranjem ekonomske saradnje i političkog dijaloga povećaju svoj globalni uticaj i suprotstave se zapadnjačkoj oligarhiji. Više od 20 zemalja već sada želi da se priključi, a Saudijska Arabija, Iran, Etiopija, Egipat, Argentina i UAE dobile su kao odgovor na svoje želje službeni poziv za priključenje, pa se mogu smatrati novim članicama. Ne računajući ove zemlje, dosadašnji BRIKS već predstavlja 31,5% globalnog BDP-a i 43% svJetske populacije i ekonomski je jači od EU koja sa 27 zemalja članica predstavlja više od duplo manje globalnog BDP-a.

Šarić navodi kako je od osnivanja 2009. ova skupina postala značajna platforma za saradnju i „privlači pažnju kao važan ekonomski i geopolitički entitet u svJetskim poslovima“ i ističe kako „na svim kontinentima sveta, sa rastućim privredama, zemlje BRIKS-a stvaraju neki bolji svet od onog iz prošlosti, svet bez kolonijalizma i ucenjivanja“.