Kavarić: Neustavni pritisak ministra na parlament

Povodom aktuelne polemike o statusu vrhovnog državnog tužioca oglasio se advokat Dalibor Kavarić.

Reagovanje prenosimo integralno.

“Ministar pravde Andrej Milović svojim ‘novim mišljenjem’, u kome ističe ‘da je nezakonita odluka kojom je omogućeno da v.d. vrhovnog državnog tužioca, nakon isteka mandata ostane na toj funkciji’ i to ‘mišljenjem“ datim u toku trajanja otvorenog konkursa i donošenja skupštinske odluke o izboru vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu, predstavlja jasan i očigledan pokušaj da sa pozicije izvršne vlasti, neustavno i nezakonito utiče na parlament.

I preko njega na najviša imenovanja u sudsko-tužilačkoj grani vlasti.

Pri iznošenju naprijed, navedenog stava ministar pravde Andrej Milović iz nepoznatih razloga gubi iz vida, da odluku o tome da v.d. vrhovnog državnog tužioca, nakon isteka mandata ostaje državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu, nije donijelo Ministarstvo pravde, već Tužilački savjet.

Tačno je, da je odluka Tužilačkog savjeta donijeta na osnovu mišljenja Ministarstva pravde, međutim, Milović prenebregava činjenicu da je mišljenje Ministarstva pravde prema Tužilačkom savjetu, samo konsultativne prirode i da takvo mišljenje ne obavezuje Tužilački savjet, podjednako kao što ni Milovićevo mišljenje ne obavezuje Tužilački savjet.

Odnosno, odluka Tužilačkog savjeta da v.d. vrhovnog državnog tužioca nakon isteka v.d. mandata ostaje državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu ostaje na snazi sve dok Tužilački savjet, eventualno, ne donese drugačiju odluku u vezi te stvari. Pri čemu bi eventualno i svaka druga odluka Tužilačkog savjeta u toj stvari mogla djelovati samo ubuduće, a nikako retroaktivno, kako bi to ministar htio da predstavi.

U protivnom, ako bi se prihvatilo drugačije pravno rezonovanje, koje upravo pokušava da promoviše Ministar Milović, u tom slučaju bi Tužilački savjet bio organ Ministarstva pravde i Vlade Crne Gore a ne bi bio organ tužilačke vlasti. Suvišno je objašnjavati kakav bi ovo ustavni i zakonski incident predstavljalo u odnosu na princip podjele vlasti na: izvršnu, sudsku i zakonodavnu.

Nejasno je pravno rezonovanje Milovića po kome državni tužilac koji je obavio jedan ili dva mandata v.d. vrhovnog državnog tužioca sa svim pravima i obavezama vrhovnog državnog tužioca, po Miloviću nije sposoban da nastavi kao tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu. Zar je manje biti v.d. vrhovnog državnog tužioca sa svim pravima i obavezama vrhovnog državnog tužioca ili biti državni tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu i u čemu se ovim načinom krši Ustav Crne Gore i Zakon o državnom tužilaštvu?

Tačno je, da se način izbora VDT-a i v.d. VDT-a razlikuju, da V.D-a bira Skupština, a da v.d. VDT- bira Tužilački savjet kao prelazno rješenje, međutim v.d. VDT-a i VD u punom mandatu su u potpunosti izjednačeni, sa svim pravima i obavezama ali što je posebno bitno i sa odgovornošču v.d.-a za sve svoje odluke kao V.D. u punom kapacitetu a što je Milović očigledno zaboravio da primijeti iako mu je to moralo biti poznato.

Međutim, ono što je nažalost glavni cilj i razlog prednjeg Milovićevog reagovanja je u stvari njegov pokušaj i namjera diskreditovanja i problematizovanja statusa bivše v.d. vrhovnog državnog tužioca Maje Jovanović, koja je iz Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, odlukom Tužilačkog savjeta prešla u Vrhovno državno tužilaštvo. Osim što su ovakav pokušaj i navodi ministra profesionalno i pravno neutemeljeni, netačni i neargumentovani, elementarno i kolegijalno nekorektni, ovakav pokušaj predstavlja i otvorenu namjeru grubog miješanja, pritiska i uticaja ministra pravde na skori izbor u Skupšitni Crne Gore, u kojoj će se birati najviši nosilac tužilačke funkcije.

Kako je imenovana Maja Jovanović jedan od kandidata na konkursku, to je ministar pravde, pokušajem njene diskreditacije i umanjivanja njenih profesionalnih referenci, želio; poslanicima, javnosti i kolegama tužiocima, sudijama i advokatima, jasno staviti do znanja ko je favorit Ministarstva pravde i izvršne vlasti i za koga je preporuka glasati. U slučaju da Milović zaista ima ovakva ovlašćenja i mogućnosti, da u toku parlamentarne procedure sugeriše zakonodavnoj vlasti kandidate za nosioce tužilačke, kao druge grane vlasti, onda je ustavni princip podjele vlasti u potpunosti besmislen a građani i institucije; taoci izvršne vlasti i Ministarstva pravde”, navodi se u reagovanju.