Katnić ide u neraspoređene
Stupanjem na snagu novog Zakona o tužilaštvu za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, ukoliko on bude donijet kako je planirano, GST Milivoje Katnić i specijalni tužioci imali bi, kako se navodi, status neraspoređenih tužilaca, pišu Vijesti.
Do izbora rukovodioca tog novog Tužilaštva njegove poslove u predmetima koji ne trpe odlaganje, preuzelo bi Vrhovno državno tužilaštvo, navodi se u predlogu Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal i korupciju.
Time bi se smijenio Katnić, a izbor njegovog nasljednika zavisio bi od novog Tužilačkog savjeta (TS) – čiji se stav predviđa drugim propisom – Predlogom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu.
Poslanički klubovi parlamentarne većine predviđaju promjenu odnosa snaga u TS u korist pravnika koje bira Skupština. Zakonom je predviđeno da se u pogledu njegovog sastava za dva smanji broj državnih tužilaca, a da se za toliko poveća broj članova iz reda uglednih pravnika. Razlog za ovakvu izmjenu, objašnjavaju poslanici, je da se funkcionisanje Državnog tužilaštva upodobi odredbi sa Ustavnom odredbom da svaka vlast treba da proističe iz slobodno izražene volje građana na izborima.
Umjesto sadašnje odredbe da GST predlaže TS vrhovni državni tužilac, novim predlogom predviđeno je samo da Tužilački savjet bira tužioca za organizovani kriminal.
U obrazloženjima zašto ove zakone treba donijeti po skraćenom postupku, navodi se da je potrebno stvoriti pretpostavke za efikasnu i borbu protiv kriminala i korupcije, kao preduslova ostvarenja vladavine prava.
Podsjeća se da sadašnje SDT nije ispunilo očekivanja u borbi protiv korupcije i ima veoma ograničene domete, te da se u relevantnim međunarodnim dokumentima od kojih je jedan i Izvještaj o napretku Evropske komisije konstatuje da je tužilaštvo osjetljivo na političko uplitanje.
SDT je najveće domete, kako smatraju poslanici, ostvarilo u progonu političkih neistomišljenika i protivnika bivšeg režima.
Kada je u pitanju Zakon o državnom tužilaštvu, procjenjuje se da treba unaprijediti rezultate rada Tužilačkog savjeta koji se direktno odražavaju na funkcionisanje državno-tužilačke organizacije i ne ispunjenjavanje uslova za pristupanje Crne Gore EU.
Tužioci dužni da se odazovu pozivu Skupštine, anketnih i nadležnih odbora
Zbog odbijanja VDT-a i GST-a da dođu na pojedine sjednice odbora Skupštine prethodnog saziva, poslanici su dopunili odredbe zakona u tom dijelu.
Umjesto člana u Zakonu o državnom tužilaštvu da su “Vrhovni državni tužilac i glavni specijalni tužilac dužni da učestvuju u radu sjednice na poziv Skupštine Crne Gore i nadležnih radnih tijela”, sada piše da su ““Vrhovni državni tužilac i rukovodilac Tužilaštva za organizovani kriminal… dužni da učestvuju u radu sjednice na poziv Skupštine Crne Gore, anketnog odbora i nadležnih radnih tijela za pitanja pravosuđa, korupcije i bezbjednosti”.
Isti kriterijumi za izbor rukovodilaca tužilaštva, sadašnje specijalne tužioce će rasporediti
Prilikom izbora tužioca za organizovani kriminal, članovi Tužilačkog savjeta će voditi računa o njegovom stručnom usavršavanju, objavljenim naučnim radovima, radnom iskustvu u krivičnim predmetima, kvalitetu rada, sposobnošču za donošenje odluka, ali i razumijevanju uloge državnog tužioca u društvu.
Za taj posao mogu konkurisati tužioci, sudije, advokati sa 12 godina staža u toj struci, pravosudnim ispitom… To su isti kriterijumi kao i u sadašnjem Zakonu o SDT za izbor GST, odnosno specijalnih tužioca.
Broj tužilaca u odjeljenju za organizovani kriminal određuje TS.
U Predlogu Zakona o tužilaštvu za organizovani kriminal piše i da će TS u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu zakona rasporediti specijalne tužioce u skladu sa odlukom o broju državnih tužilaca. Za njihovo raspoređivanje, kako se predviđa, nije potreban pristanak.