Kategorija stalnog sezonskog radnika korisna za poslodavce i za državu

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga najavilo je da će u oktobru predstaviti predlog zakona o stalnom sezoncu, kojim će se, kako su kazali, unaprijediti institut sezonskog zapošljavanja.

Pronaći sezonskog radnika u turizmu posebno postaje sve veći izazov ne samo u Crnoj Gori, već i u zemljama regiona, pa i Evrope, kaže za Radio Crne Gore turistički radnik iz Petrovca s višedecenijskim iskustvom u hotelijerstvu sa pet zvjezdica Željko Ćivović.

Ćivović smatra, međutim, da zakon neće moći da riješi sva pitanja sezonskih radnika, ali ističe da bi njegovo donošenje bio dobar pomak u njihovom rješavanju.

„On će dati neke benefite i nama i radnicima i preveshodno možemo da računamo onda na stabilnost radne snage. Da radnik koji ima radnu dozvolu, koji poznaje poslodavca, gdje osjeća sigurnost, rado će se vraćati“, ističe Ćivović.

Neki od benefita koje će donijeti zakon prema mišljenju Ćivovića su manji troškovi za poslodavci i bolji uslovi i prava zaposlenima, jer, kaže, usklađen je sa Zakonom o radu.

„Nama donosi to smanjenje ne samo administrativnih troškova, već naravno i bolje uslove za radnike i prava radnicima. I država će imati koristi. Da onog momenta radnik, kad stupa na posao, bude odmah prijavljen i da na kraju krajeva budu obračunati svi doprinosti i porezi koje bi trebali svi da plaćamo“, kaže Ćivović.

Kako bi što više domaćih radnika motivisala da rade sezonske poslove, uvođenje kategorije stalni sezonski radnik kod nadležnih institucija inicirala je Privredna komora Crne Gore.

Crnogorski zakon rađen je po ugledu na Hrvatski, koji osigurava finansijsku podršku sezoncima u periodu i kada ne rade.

Sanja Marković iz Privredne komore ističe da se radi o osobama koje su u kontinuitetu najmanje šest mjeseci radile kod istog poslodavca i koji će kod tog poslodavca raditi najmanje još jednu sezonu.

„U tom periodu kada ne rade oni će imati finansijsku podršku i doprinosi i porezi će im biti izmireni“, kaže Marković.

Na pitanje kolike će biti zarade sezoncima u periodu kada ne rade, Marković kaže da svaka država sama određuje model. A navodi primjer Hrvatske.

„Za prvih tri mjeseca kada sezonac ne radi porez i doprinosi država subvencioniše u kompletnom iznosu kao i zaradu zaposlenom koja je otprilike 70 odsto od njegove prosječne zarade za tu godinu. Sljedeća tri mjececa država subvencionira poreze i doprinose, ali poslodavac plaća zaradu koja ne biti manja od 50% od minimalne prosječne zarade, a isto tako se računa kao neki prosjek 50% od njegove prosječne zarade, ali ne smije biti manja od 50% od minimalne“, objašnava Marković.

Analiza Privredne komore pokazala je da je godišnje crnogorskom turizmu potrebno 10.000 sezonskih radnika. Marković napominje i da je prosječna neto zarada za prvih sedam mjeseci ove godine u sektoru usluga, smještaja i ishrane iznosila 780 eura, te da bilježi rast od 11% u odnosu na prošlu godinu i rast od 87% u odnosu na 2019.