KAPELA

Piše Slaviša Čurović

Vratićemo Kapelu, taj znamen našeg roda,
Iako dragi Vladiko, manje smo danas nego voda…
Svijeća nije ugašena, mada pleme spava samo
Nit’ smijemo reći ko smo, ako ti se ne narugamo.

Viteštva je cijena mala ako znamo kuda moraš
Bez tebe i tvoje riječi sve je crno kao Gora.
Naša tmurna, tobom natkriljena
Na Lovćenu ti si sam i turobna ona stijena.

Kojom su te poklopili da mira ti ne daju ni daha
Kojom gaze bezbožnici bez imena i bez straha
Okovani mržnjom silnom prema srpstvu i slobodi
Kapela će opet Rade, biti s tobom na slobodi.

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrikama „Drugi pišu“ i „Kolumne“ nisu nužno i stavovi redakcije portala „Borba“)