Kako nesanica utiče na srce
Nedostatak sna može imati značajne posljedice na srce, jer kod ljudi s nesanicom postoji veća vjerovatnoća da će doživjeti srčani udar, pokazuje nova studija koju je prenio CNN. Nesanica je najčešći poremećaj spavanja u SAD-u, napisali su naučnici u radu objavljenom prošle sedmice u časopisu Clinical Cardiology i istakli da se 10 do 15 odsto ljudi u SAD-u bori s njom.
Velika analiza podataka prethodno objavljenih istraživanja sugeriše da je potencijalna povezanost između nesanice i rizika od srčanog udara najjača kod žena.
„Nesanica je zapravo prilično česta. Vidimo je vjerovatno kod svakog desetog pacijenta u Sjedinjenim Državama. Moj je utisak da gotovo svako iskusi nesanicu u nekom trenutku svog života. Procjena je da svaka druga odrasla osoba to doživi u nekom trenutku svog života, možda kratkoročno zbog stresnih trenutaka“, rekla je Gulati, koja nije bila uključena u novo istraživanje.
Dužina sna
Za potrebe istraživanja naučnici iz medicinskih ustanova u Egiptu, Saudijskoj Arabiji i Pakistanu, kao i harvardskog medicinskog fakulteta u Sjedinjenim Državama definisali su nesanicu kao poremećaj spavanja s tri glavna simptoma: pacijent teško utone u san, ima poteškoća tokom spavanja i prerano se budi i ne može ponovo da zaspi.
Analiza je obuhvatila podatke prikupljene od 1,18 miliona odraslih osoba u SAD-u, Velikoj Britaniji, Norveškoj, Njemačkoj, Tajvanu i Kini tokom više od 11 godina. Od ukupnog broja ispitanika 153.881 je imao nesanicu, a 1.030.375 nije. Naučnici su otkrili da su oni s nesanicom imali 1,69 puta veću vjerojatnoću da će doživjeti srčani udar nego ljudi bez nesanice. Studija je takođe otkrila povezanost između povećanog rizika od srčanog udara i broja sati tokom kojih su učesnici spavali tokom noći.
Oni koji su spavali pet sati ili manje imali su najveću povezanost s rizikom od srčanog udara i imali su 1,56 puta veću vjerojatnoću da će doživjeti srčani udar od ljudi koji su spavali sedam ili osam sati. Duže trajanje sna nije uvijek štitilo.
Studija je pokazala da ljudi koji spavaju šest sati noću imaju manji rizik od srčanog udara od onih koji spavaju devet sati ili više, prenosi Gloria.
„Mnoge studije su pokazale da je magični broj za nas između sedam i osam sati sna. Očito postoji varijabilnost za sve, ali previše sna rijetko je problem“, kaže Gulati.
Studija je zaključila da je povećani rizik od srčanog udara među osobama s nesanicom postojao bez obzira na godine ili pol.
Povećanje pritiska
Gulati je rekla da postoji nekoliko načina na koje nedostatak sna može stvoriti veći rizik od srčanog udara. Hormon kortizol, odgovoran za regulaciju odgovora tijela na stres, u središtu je problema. Ako je njegov nivo previsok, to će povisiti krvni pritisak. Kad osoba dobro spava, krvni pritisak noću pada.
„Ako imate problema sa spavanjem, znamo da je vaš krvni pritisak povišen noću“, kaže Gulati. Viši krvni pritisak noću uzrokovan neravnotežom kortizola jedan je od potencijalnih puteva do povećanog rizika od srčanih bolesti, rekla je.
Kako bi se izbjegla nesanica Američki centri za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuju da se liježe i ustaje u isto vrijeme, uključujući u neradne dane, da u spavaćoj sobi bude prijatna temperatura, da je bez buke i zamračena, da se iz nje uklone računari, televizori i telefoni, da se izbjegavaju veliki obroci, kafa i alkohol prije spavanja i da se tokom dana održava primjerena tjelesna aktivnost.