Kad će prestati: ANB i Medenica već 10 godina prate i prisluškuju univerzitetskog profesora

Predsjednik Izvršnog odbora Matice srpske, i univerzitetski profesor Vladimir Božović, već deset godina je po svemu sudeći, nezakonito, pod mjerama tajnog nadzora Agencije za nacionalnu bezbjednost.

Nakon pada DPS vlade, za očekivati je da se rasformira sistem koji je uspostavila „patrijska agentura“ Agencija za nacionalnu bezbjednost, i da će se okončati decenijska praćenja i prisluškivanja političkih protivnika – „rušioca tekovina“, te da će biti rasformiran poguban uticaj ove agencije na sve procese u društvu.

2011. godine, nakon afere „Listing”, izbio je novi skandal zbog sprovođenja mere tajnog nadzora Agencije za nacionalnu bezbednost (ANB) nad profesorom na Prirodno-matematičkom fakultetu u Podgorici, dr Vladimirom Božovićem.

Prisluškivanje profesora zabrinulo je skoro sve opozicione partije u Crnoj Gori, koje su se oglašavale, jedino su uporno ćutale vladajuće partije i tajna služba. Božović je još 12. septembra 2011. tražio obavještenje da li je ANB preduzimao mjere prikupljanja podataka o njemu, da li je vođena evidencija njegovih ličnih podataka kao i da mu se dozvoli uvid u prepis podataka koje ta služba poseduje.

Odgovor iz ANB-a stigao je tek nakon intervencije tadašnjeg člana Odbora za bezbednost i odbranu Predraga Bulatovića, kojem se Božović pismeno obratio za pomoć, tražeći da Bulatović zahteva od tadašnjeg šefa kabineta direktora te službe Vladana Jokovića da odgovori Božoviću.

Agencija u odgovoru Božoviću navodi kako, saglasno članu 18, stav 3. Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbednost, ona nije dužna da dostavi traženo obaveštenje, jer je zaštita javnog interesa propisana ovim zakonom razlog za ograničenje pristupa informacijama.

Da li je bilo poslaničko pitanje poslanika Milana Kneževića i jednog od lidera DF-a, koje je postavio ministru pravde i potpredsjedniku Vlade, Zoranu Pažinu.

„Po kom pravnom osnovu, i po čijoj naredbi se vrši tajni nadzor u neprekidnom osmogodišnjem trajanju nad prof. dr Vladimirom Božovićem, sa PMF-a Univerziteta Crne Gore, a što se jasno vidi iz odgovora koji je dobio na osnovu zahtjeva ANB-u“

Odgovor ANB-a profesoru Vladimiru Božoviću
Pošto se za informaciju o tome da li je pod mjerama tajnog nadzora, bezuspješno obraćao ANB-u, Božović se obratio i predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici, koja je izbjegla konkretan odgovor.

U odgovoru Vesne Medenice na pitanje, da li je ona ili neko od sudija donosio odluke o mjerama tajnog nadzora nad Vladimirom Božovićem, kaže se da ona nije obavezna da odgovori na to pitanje.

– Razumijevajući Vašu potrebu da budete informisani o eventualnoj primjeni sredstava i metoda tajnog prikupljanja podataka u odnosu na Vas ukazujemo da, kod podjele nadležnosti i odsustva eksplicitno propisane dužnosti Vrhovnog suda za dostavljanjem traženih podataka, nismo u mogućnosti da odgovorimo Vašem zahtjevu, kaže se u odgovoru.

– Tražio sam razrješenje na okolnosti da li je Vrhovni sud donio bezmalo 30-ak rješenja o produženju mjera tajnog nadzora u mom slučaju. Nažalost, opet u karakterističnom politikantskom, pa i prevarantskom režimskom maniru, predsjednica Vrhovnog suda odgovara na pitanje koje nisam postavio. U odgovoru, gospođa Medenica naglašava da nije u obavezi da mi pruži informaciju da li je ANB sprovodio mjere tajnog nadzora. Naravno, to nije odgovor na postavljeno pitanje koje sam postavio – da li je ona ili neko od postupajućih sudija donosio odluku o produženju mjera tajnog nadzora nad mnom, kazao je tada Božović.

On je istakao da se može zaključiti da ne postoji nijedan zakonom utvrđeni razlog za sprovođenje mjera tajnog nadzora.

– Da postoji, ishodište bi bilo u sudskom postupku ili u obavještenju da su takve mjere prestale. S obzirom na to da se nije desilo ni jedno ni drugo, onda preostaje činjenica mog nacionalnog i političkog opredjeljenja, kao jedini mogući motiv ove dugogodišnje državne represije. Dakle, razlog za mjere tajnog nadzora jesu moje opoziciono političko opredjeljenje, a pritom sam i Srbin. Zaista nevoljno ističem, u bilo kojoj prilici, biografske detalje, nacionalno ili političko opredjeljenje, ali duboko vjerujem da je upravo to ”povezujuća nit” ovog, po svim elementima, inforbiroovskog postupka. Svakako, ne vjerujem da je u ovom slučaju bez značaja i to što slovim kao osnivač par nezavisnih medija, a što je posebno važno, naročito u kontekstu posljednjih dešavanja, kao potvrde višegodišnje torture nad medijskom zajednicom, objasnio je Božović.

Mišljenja je da Agencija za nacionalnu bezbjednost već godinama prati novinare kako bi došli do njihovih izvora, nakon čega slijede zastrašivanje, progon, pa i likvidacije.

– Posledično, ovi slučajevi ostaju nerasvijetljeni, jer su oni koji rukovode istragama ujedno i nalogodavci. Paradoksalno, ti rezultati novinarskog rada, umjesto da podstaknu određene društvene procese, postaju tiho sredstvo za ucjene različitih subjekata, tako što se čuvaju u fiokama ANB-a, i izvlače samo onda kad je neophodno izvršiti odlučujući pritisak. Stoga, vickasto, tačnije groteskno djeluje član 3 zakona o ANB-u, u kome se kaže da je Agencija „politički i ideološki“ neutralna. Računajući na stvarnu, a ne propisanu prirodu djelatnosti Agencije, te na suštinski nepromijenjene metode rada i ciljeve od 1945, taj član zakona zapravo djeluje kao ironični epitaf očekivanja da će se ANB uskladiti sa demokratskom praksom rada i prilagoditi duhu vremena u kom živimo, kaže Božović.

Cilj ovakvog postupanja je, kaže, stvaranje pritiska na pojedince i organizacije, pribavljanje kompromitantnih informacija, a koje se potom (pro)daju paradržavnim strukturama i koriste kao sredstvo javne ili tajne ucjene.

– Time se podstiče i širi osjećaj nezaštićenosti, nesigurnosti i straha, te guše mnogi društveni tokovi, neophodni za dugoočekivani demokratski preobražaj, zaključio je na kraju.

Pošto odgovor na pitanja o mjerama tajnog nadzora nije dobio od ANB-a i predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, Vladimir Božović uputio je pisma na adrese nekoliko stranih ambasada u Podgorici. Takođe, o ponašanju bezbjednosnih i sudskih struktura Crne Gore, obavijestio je i međunarodne organizacije u glavnom gradu.

– Moja namjera je da vas, kroz svoj primjer, a svjestan da postoje stotine sličnih, upoznam sa zaista zastrašujućom praksom organizacije koja, iako ima formalno državna obilježja, postupa kao privatna, paradržavna organizacija. Očigledno, interes nekolicine ljudi, samoproglašenih kao esencija državnosti, postao je određujući za postupanje ANB-a, pri tom brutalno gazeći osnovna ljudska prava koja se odnose na jasno iskazivanje nacionalnog opredjeljenja i slobodu javnog, političkog djelovanja, naglasio je on.