Jušković: Izdvajanje Crne Gore iz SMASTA bila bi velika greška
Velika prašina digla se oko radarske stanice koja je trebalo da bude postavljena na Vrsutu kod Bara, a koja je u međuvremenu premještena u Srbiju.
Zamjenik direktora Kontorle letjenja Srbije i Crne Gore Lazo Maksimović potvrdio je tu informaciju za portal ADRIA i objasnio zbog čega je to urađeno, dok predsjednik Skupštine SMATSA Žarko Koprivica nije odgovorio na pitanja.
Član Skupštine SMATSA u Crnoj Gori Nebojša Jušković objasnio je cjelokupnu situaciju koja je pratila ovo pitanje, ali i informacije oko investicija u našu državu, kao i najave za izdvajanje Crne Gore iz SMATSA.
ADRIA: Mnogo prašine diglo se u medijima oko radarske stanice na Vrsutu. Čuli smo oprečne stavove po ovom pitanju. Kako vi komentarišete činjenicu da ovaj projekat još nije realizovan i pored najava?
Jušković: Mišljenja sam da je drugačijim odnosom prema tom projektu bilo načina da on uđe u fazu realizacije. Što se tiče Vrsute imao sam uvid u Urbanističko-tehničke uslove koje je izdala opština Bar i nisam vidio da postoji neka prepreka u tom kontekstu. Dodatno, ličnim kontaktima informisao sam se u tehničkom službi CEDIS-a da je postojala mogućnost da se Vrsuta napaja sa dvije strane. Po mom ubjeđenju i saznanju kompetentnih ljudi to kašnjenje projekta je stvar loše odluke i procjene. Mislim da su mogli početi radovi na ovoj lokaciji, ali zbog lošeg upravljanja nije došlo do realizacije. Vrsuta je strateški projekat izuzetne važnosti kako za Crnu Goru tako i za čitavu SMATSA. Storniranjem ovog projekta napravljena je velika finansijka šteta Crnoj Gori i SMATSI.
U mojim razgovorima sa direktorom Predragom Jovanovićem iskazana je spremnost da se nastavi sa ovim projektom.
Ovu godinu treba iskoristiti da se svi nedostaci koji su pratili realizaciju ovog projekta, a nisu Urbanističko tehničke prirode već subjektivni, otklone i uvjeren sam da ako bi se tako postupilo da bi radar na Vrsuti bio instaliran već 2024. godine.
ADRIA: Prema našim inforamcijama prvobitno niu planirane investicije za 2023. godinu u Crnoj Gori. Tek naknadno su uvrštene. Da li je to tačno i zbog čega se to desilo?
Jušković: To pitanje je iz nadležnosti nadzornog odbora i rukovodioca TKL Podogrica, a imajući u vidu činjenicu da sam osoba koja je iz svijeta vazduhoplovstva i da sam nekada obavljao značajne funkcije u vazduhopolovnim organizacijama (potpredsjendik Svjetske vazduhoplovne organizaicje, potpredsjednik vazduhoplovnog saveza Srbije i Crne Gore…) informsan sam od stručnih ljudi iz oblasti kontrole leta da su prvobitnim planom investicija za 2023. godinu izostavljene investicije za Crnu Goru, što sam kao član Skupštine SMATSA smatrao nedosupustivim, a smatrajući da je urgentna rekonstukcija zgrade TKL Podgorica i izgradnja elektroenergetske mreže oko piste na aerodromu, inicirao sam sastanak članova Skupštine SMATSA iz Crne Gore.
U prvom momentu predsjednik Skupštine Žarko Koprivica nije podržao ovaj moj zahtjev pravdajući se da je on iz nadležnosti nadzornog odbora, što je i djelimično tačno. Mojim stavom da neću glasati na Skupštini za finansijski plan za 2023. godinu ako se ova dva projekta ne uvrste, a dobio sam bezrezervnu podršku i tadašnjeg člana Skupštine pukovinika Veljka Mališića, predsjendik Skupštine se pridružio našem stavu. Nakon toga su obezbiđene investicije vrijedne oko 2,5 miliona, a koje prvobitnim planom nisu bile predviđene.
ADRIA: Na jednoj od sjednica Vlade iznešena je inicijativa da se Crna Gora izvoji iz SMATSA. Da li Crna Gora može samostalno da upravlja kontrolom leta?
Jušković: Upoznat sam sa tom inicijativom koja je zvanično predložena na sjednici Vlade i odbijena. Što se tiče te inicijative to bi bila velika greška, jer je, prema mom mišljenju, politički obojena. I najveći zagovornici nezavinsti Crne Gore, a koji su iz svijeta vazduhplovstva, ovu ideju smatraju nerazumnom. Naime, pojedinci bi da izdvajaju Crnu Goru ne vodeći raučuna koju bi štetu nanijeli i to u periodu kada se najveće kontorle letjenja u Evropi ujedinjuju.
SMATSA je jedna od prvih koja je, pod rukovodstvom bivšeg diretora Stankova, napravila FAB sistem, odnosno objedninjavanje kontole leta Srbije i Crne Gore, koji nažalost nikad nije priznat. Između ostalog Centralnoevropski FAB sistem danas čine Njemačka, Luksemburg, Švajcarska i Francuska, što jasno pokazuje koliko je značajno zajedničko povezivanje kontrole leta.
I da je došlo do razdvajanja SMATSA, crnogorska kontrola leta ne bi mogla samostalno da djeluje, najmanje šest do osam godina, a u međuvremenu bi morala biti pripojena oblasnoj kontorli Tirane ili Zagreba.