Piše: Mr Momo Joksimović, predsjednik Partije penzionera Crne Gore
Skupština Crne Gore
Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje
N/R g-dinu Draženu Petriću, predsjedniku
Poštovani gospodine Petriću,
Obraćam Vam se sa molbom da mi omogućite prisustvo na sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, na kojoj se razmatraju izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.
Kao predsjednik Partije penzionera Crne Gore i dugogodišnji borac za prava penzionera, smatram da imam i pravo i obavezu da budem prisutan kada se raspravlja o pitanjima koja neposredno utiču na životni standard najstarije populacije u našoj državi.
Zbog Vašeg komentara, Partija penzionera se nije kandidovala na prethodne izbore, jer je podržala Vašu partiju PES, gospodine Petriću. Ne tražim nikakvu privilegiju, niti namjeravam da remetim rad Odbora. Naprotiv, želim da svojim iskustvom doprinesem da se problemi najbolje rješavaju razgovorom, a ne podjelama i sukobima.
Vlast i opozicija su prolazne kategorije, ali su interesi građana i države trajna obaveza svih nas. Ja sam udarnik velike Jugoslavije. Smatram da predstavnici naroda treba da razgovaraju sa građanima i njihovim organizacijama, jer se upravo kroz dijalog mogu pronaći najbolja rješenja.
Neću Vam uzeti za zlo dosadašnju odluku. Ubijedjen sam da nema normativne prepreke, nekad sam ja učestvovao u pisanju ne samo tih odredbi, da mi se omogući prisustvo sjednici. Biću potpuno korektan, disciplinovan i uvažavati sva pravila rada Odbora.
Vi ste moj zemljak i čovjek za koga vjerujem da razumije potrebe običnih ljudi. Zato Vas još jednom ljudski i dobronamjerno molim da preispitate svoju odluku i omogućite mi prisustvo na narednoj sjednici Odbora, zakazanoj za 5. jun 2026. godine.
Gospodine Petriću,
Želim da naglasim da moj zahtjev nije usmjeren ni protiv koga lično, niti protiv bilo koje vlasti. Kao čovjek koji je čitav život proveo u javnom i društveno-političkom radu, smatram da svaku vlast treba pratiti, kritikovati i ukazivati joj na propuste kada oni postoje, bez obzira ko je vrši. Samo tako se jačaju demokratija i institucije.
Akademik Radomir Lukić govorio je da je kritika vlasti jedan od uslova slobodnog i demokratskog društva. Zato moje obraćanje treba shvatiti kao dobronamjeran doprinos dijalogu i traženju najboljih rješenja za građane i penzionere Crne Gore.
Moja je namjera da Vas umolim da podržite Predlog izmjena Zakona o PIO kojim se predviđa povećanje penzije od 40 eura. To nije nikakva privilegija, već minimum dostojanstva za ljude koji danas teško žive, koji broje svaki euro, koji se odriču lijekova, hrane i osnovnih životnih potreba.
Od 129.418 penzionera koje servisira Fond PIO, njih 95.268 živi u gladi, ispod granice siromaštva koja iznosi 589 eura. Povećanje januarsko i majsko iznosi 1,33 odsto. Bijedno zaista!
Zato Vas i članove Odbora pozivam u ime pravde, poštenja, socijalne senzibilnosti i međugeneracijske solidarnosti. Mole vas naše starosti i bolesti, radi humanosti i ljudskosti, radi nas, a i radi vas i Vaše savjesti, vaše djece i vaših porodica, jer onaj odozgo, pravednik, sve gleda. Pokažite odgovornost prema najstarijoj populaciji, prema graditeljima države, prema siromašnima i bolesnima. Zaslužili su ti ljudi bar malo dostojanstva.
Posjeta poslanika PES-a bjelopoljskim selima, gdje se grade putevi, sa šarmantnom ministarkom Majdom Adžović, izazvala je simpatije i odobravanje. Tako treba da rade poslanici.
Preispitajte odluku, gospodine Petriću, i pozovite me na sjednicu! Vaši navodi ne stoje. Panta rei. Pokažite bar malo poštovanja prema generaciji koja vas je zadužila.
Unaprijed zahvalan na razumijevanju!
(Mišljenja i stavovi u rubrici Kolumne/Drugi pišu nisu nužno stavovi redakcije Borbe)
Joksimoviću
Malo si pobrkao lončić jer će trgovci kao i dosada hitno povećati cijene tako da neće biti nikakve koristi
Zašto svi ne podnesu teret podjednako da svi privrednici snize cijene za 5 posto a za penzionere 10 posto /trgovci,prevoznici,privatne ordinacije,apoteke,stanodavci, prodavci nekretnina……./ Jer imju okle pošto ostvaruju extra profite na grbači građana