Jokić podnio dvije žalbe Ustavnom sudu

Nosilac liste koalicije Demokrata i Pokreta Evropa sad (PES) na nedavnim izborima u Kotoru Vladimir Jokić, podnio je juče Ustavnom sudu dvije žalbe u vezi izbornog procesa u tom gradu – saznaju nezvanično „Vijesti“.

Prema informacijama „Vijesti“, jedna žalba odnosi se na izborna dešavanja u vezi biračkog mjesta Mirac, a druga na ona u vezi jednog birališta u Prčanju.

Državna izborna komisija (DIK) u ponedjeljak je naložila kotorskoj da ponovi glasanje u ta dva naselja. Lokalna komisija na sjednici održanoj krajem prošle sedmice nije donijela odluku o ponavljanju izbora, jer je osam njenih članova podržalo poništavanje glasanja, dok je osam bilo protiv. Za donošenje odluke, potrebno je najmanje devet „ruku“.

U Zakonu o izboru odbornika i poslanika (član 109) piše da se prigovor smatra usvojenim ako lokalna komisija ne postupi po njemu u roku od 24 časa od prijema. Međutim, da bi izbori bili ponovljeni kotorska komisija treba da, osim poništavanja glasanja, donese i odluku o raspisivanju izbora, što nije učinila.

Jokić pred Ustavnim sudom preispituje „pat poziciju“ u lokalnoj komisiji, odnosno, kako je „Vijestima“ rekao prošle sedmice – želi da dokaže da odnos osam prema osam nije dovoljan za donošenje bilo kakve odluke.

Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je da se ponovo glasa na jednom biralištu (Dom kulture) u Prčanju zato što su u glasačkoj kutiji bila dva listića više (271 ukupno) od broja kontrolnih kupona (269). S druge strane, koalicija Demokrate-PES zahtijevala je da se glasanje u mjestu Mirac poništi zbog toga što se pečat na listićima nalazio na pogrešnom mjestu.

„Vijesti“ su pisale da bi, ako bi se izbori u Prčanju ponovili, DPS mogao koaliciji Demokrate-PES da „preotme“ jedan mandat.

Prema preliminarnim rezultatima izbora održanih 29. septembra, DPS i koalicija PES-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez „Za budućnost Kotora“, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat.

Shodno Dontovom sistemu, DPS-u fali 18 glasova da dobije jedanaesti mandat, tako što će koalicija Demokrate-PES izgubiti jedan.

Kotorski parlament ima 33 odbornička mjesta, što znači da je za formiranje vlasti potrebno najmanje 17 glasova.

Koalicija Demokrate-PES i lista „Za budućnost Kotora“ imaju 13 mandata, što znači da im fale četiri. S druge strane, DPS s tradicionalnim partnerima – Evropskim savezom koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija i građani, te HGI-jem – ima 13 mandata. Ako im se vrati „odbjegli“ član Davor Kumburović, čija Demokratska alternativa ima tri mandata, onda bi bili nadomak formiranja vlasti.

Ustavni sud 2014. ocijenio da se prigovor usvaja kad je „neriješeno“
Ustavni sud neće se prvi put baviti „pat pozicijom“ u izbornim komisijama. Ta institucija je 2014. godine ocijenila da se u slučaju takve situacije prigovor smatra usvojenim.

Ustavni sud je 2014. usvojio žalbu grupe birača „Šule i Mikan s građanim za Kolašin“ i ukinuo rješenje DIK-a kojim je bilo predviđeno da se izbori na biračkom mjestu Đuđevina, kod Kolašina, ne organizuju treći put. DIK je prvo rješenje donio odlučujući o prigovoru izborne liste „Za evropsko lice Kolašin“. Iz te koalicije su zastupali stav da činjenica da je podjednak broj članova OIK-a glasao i za i protiv prigovora liste „Šule i Mikan“, znači da je on odbijen, jer nema potrebnu većinu, a ne da komisija ne može donijeti rješenje, kako su tvrdili “Šule i Mikan”. Ta grupa birača je tražila ponavljanje izbora u Đuđevini zbog toga što je jedno lice glasalo sa starom ličnom kartom.

Obrazlažući odluku prema kojoj se usvaja žalba liste „Šule i Mikan“, Ustavni sud je naveo da je DIK “proizvoljno tumačio član 21 Zakona o izboru odbornika i poslanika”.

„Iz odredbe člana 21 Zakona, nedvosmisleno proizilazi da organi za sprovođenje izbora odlučuju većinom glasova svojih (svih) članova, odnosno da je brojčano ista većina (jedan glas više) potrebna i za usvajanje i za odbijanje bilo kojeg prigovora ili odluke tih organa, a ne da se prigovor smatra odbijenim samim tim što nije bilo većine za njegovo usvajanje, kako to proizvoljno tumači DIK“, naveo je Ustavni sud.

Prema ocjeni te institucije, za izborni spor u konkretnom slučaju mjerodavna je odredba člana 109 stav 3 pomenutog zakona, iz koje prizilazi da se „prigovor smatra usvojenim ukoliko nadležna izborna komisija ne donese rješenje po prigovoru u zakonskom roku od 24 časa“.

(Vijesti)