Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da zabrinjava nizak nivo bilateralne aktivnosti ostalih crnogorskih zvaničnika, kada su u pitanju zemlje u okruženju.
On je, u intervjuu za „Oslobođenje“, u susret zvaničnoj posjeti Bosni i Hercegovini, kazao kako želi vjerovati da će „političko sazrijevanje pojedinih državnih funkcionera“ u Crnoj Gori dovesti do „njihove spoznaje o potrebi da se sa posebnim senzibilitetom govori i odnosi prema unutrašnjim specifičnostima naših susjeda“.
Milatović je tim riječima, između ostalog, odgovorio na pitanje koliko „unutrašnja politička previranja“ u Crnoj Gori mogu uticati na odnose sa BiH.
„Nakon promjena koje su se desile 2020. godine, Crna Gora je ušla u fazu ubrzane političke i institucionalne dinamike koja je rezultirala formiranjem čak tri Vlade, u okviru dva saziva Skupštine Crne Gore. To je, nužno, dovelo i do određenih lutanja kada je u pitanju jedinstvena vanjska, pa i dobrosusjedska politika. Ja volim da kažem da mi, nakon tridesetogodišnje vladavine jedne partije, tek učimo istinsku demokratiju, te da nam predstoji puna unutrašnja konsolidacija koja će podrazumijevati jasno određenje prema zvaničnoj državnoj politici.
„Naravno da sam konstatovao određene stavove iz dijela aktuelne crnogorske vlasti koji nisu na liniji očuvanja dobrosusjedskih odnosa sa BiH, kao i zvanične reakcije vaše države tim povodom, zbog čega i razumijem zabrinutost koja proizlazi iz Vašeg pitanja. Nažalost, slična situacija postoji kada je u pitanju narušavanje odnosa naše države sa Republikom Hrvatskom. Ipak, želim da vjerujem da će političko sazrijevanje pojedinih državnih funkcionera u Crnoj Gori dovesti do njihove spoznaje o potrebi da se sa posebnim senzibilitetom govori i odnosi prema unutrašnjim specifičnostima naših susjeda“, kazao je Milatović očito aludirajući na srpske političke partije u Crnoj Gori.
„Brine me nizak nivo bilateralne aktivnosti ostalih crnogorskih zvaničnika, kada su u pitanju zemlje u okruženju pa, stoga, ova moja posjeta BiH ima dodatnu važnost. Kao predsjednik Crne Gore, učiniću sve da odnosi između naše dvije države budu bazirani na međusobnom uvažavanju i saradnji“, kazao je on.
Milatović je govorio o regionalnoj saradnji, zajedničkim bitkama protiv kriminala, ali i prednostima članstva u Evropskoj uniji i NATO-u.
Na konstataciju da BiH i Crna Gora nemaju međusobnih problema, ali da imaju jedan zajednički – međugranični kriminal, na pitanje kako se protiv njega boriti odgovara:
„Crna Gora je ostvarila značajan napredak u borbi protiv organizovanog kriminala, posebno zahvaljujući saradnji sa našim zapadnim partnerima i informacijama koje su nam pružile partnerske službe. Važnim imenovanjima u pravosuđu, koja su ponovo otključala vrata procesa EU integracija, ali prevashodno stvorila preduslove za odlučniji odgovor organizovanom kriminalu, prethodile su političke promjene u Crnoj Gori.
„Zato smatram da su politička volja i međudržavna saradnja upravo ključni preduslovi kako bi se odgovorilo izazovima organizovanog kriminala koji prevazilaze naše granice. Ugovor o granici, koji su Crna Gora i Bosna i Hercegovina potpisale i ratifikovale, ali i niz drugih bilateralnih sporazuma, dobar su osnov za saradnju između dvije države u ovoj oblasti.
„Zajedničke izazove, kakav je međugranični kriminal, trebamo zajednički i rješavati, i u tom kontekstu važno je da pored političke volje, postoje i dobro koordinisane i sinhronizovane akcije usmjerene na adresiranje ovog izazova. Kao što znate, Crna Gora i BiH imaju jedan zajednički granični prelaz, a u planu su i drugi, gdje ovlašćena službena lica dvije zemlje obavljaju zajedničke kontrole i provjere. Takođe je važna i pravovremena razmjena informacija između bezbjednosnih službi, policije i pravosuđa.“
Upitan gdje vidi mogućnosti napretka saradnje, ističe da je, prije svega, poboljšanje infrastrukturne povezanosti od suštinskog značaja.
„Loša saobraćajna povezanost predstavlja jednu od najvećih prepreka za intenzivniju ekonomsku saradnju. Podgorica i Sarajevo, udaljeni vazdušnom linijom manje od 180 kilometara, među najbližim glavnim gradovima su u regiji. Međutim, i pored toga, putovanje traje više od četiri sata. Od ključne je važnosti da smanjimo vrijeme putovanja i da razdaljina ne izgleda veća nego što ona zaista jeste. Zato mi je drago da su konačno potpisani međudržavni sporazumi koji pružaju pravni osnov za započinjanje rekonstrukcije putnog pravca Plužine – Šćepan-Polje – Foča, uz izgradnju novog mosta na Tari. Vjerujem da će rekonstrukcija ovog puta biti praćena uspostavljanjem zajedničkog graničnog prelaza, kako bismo značajno olakšali protok ljudi i robe između naših zemalja.
„Drugo, ekonomski pokazatelji ukazuju na dodatni potencijal za unapređenje trgovinske razmjene. Bosna i Hercegovina jeste jedan od najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera Crne Gore, sa učešćem od oko 7% u našem ukupnom prometu. Ovaj podatak ukazuje na solidnu osnovu koju možemo dodatno unaprijediti kroz diversifikaciju trgovine i ulaganja u nove sektore. Treće, turizam je jedna od oblasti u kojoj naša saradnja ima poseban značaj. BiH zauzima treće mjesto u strukturi noćenja stranih turista u Crnoj Gori, sa udjelom od 8,5%. Uz nove aviolinije možemo uvećati te brojeve, ali i saradnjom na afirmisanju zajedničke turističke ponude možemo otvoriti nova, velika tržišta, koja sada nijesu adekvatno pokrivena.
„Konačno, postoji mogućnost za proširenje saradnje kroz zajedničke projekte finansirane sredstvima Evropske unije. Luka Bar može biti od velike koristi industriji BiH. Zato je dobro da stavimo dodatni fokus na izgradnju željezničke infrastrukture koja bi povezala BiH sa Lukom Bar, čime bi se omogućio efikasniji pristup međunarodnim tržištima za bosanskohercegovačke proizvode. Zajednički projekti finansirani iz fondova EU pružaju nam jedinstvenu priliku da iskoristimo geopolitički trenutak koji je politiku proširenja vratio u fokus Evropske unije. Kroz saradnju na regionalnim projektima možemo privući dodatna sredstva koja će ubrzati razvoj i integraciju naših ekonomija. Ključnu ulogu u ovim naporima ima poslovna zajednica. Zato i dolazim u Sarajevo sa delegacijom privrednika predvođenih Privrednom komorom Crne Gore, i zajedno sa predsjedavajućim Predsjedništva, gospodinom Bećirovićem otvoriću Poslovni forum između naših zemalja kako bismo dali snažan podsticaj unapređenju ekonomskih veza. Naše dvije zemlje treba da dodatno iskoriste prijateljske političke odnose kako bi unaprijedile ekonomsku saradnju.“
Milatović je rekao da je njegova posjeta Bosni i Hercegovini poruka da su naše zemlje okrenute regionalnoj saradnji, prosperitetu i zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji.
„Zvanična posjeta Bosni i Hercegovini treća je po redu zemljama regiona, nakon Srbije i Hrvatske, i u tom kontekstu ona je dio moje posvećenosti kao predsjednika Crne Gore unapređenju dobrosusjedskih odnosa, što je jedan od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta naše zemlje. Dodao bih da sam nedavno bio domaćin samita Brdo-Brioni, gdje sam ugostio sva tri člana Predsjedništva BiH, te da su oni prisustvovali i mojoj inauguraciji 2023. godine, što govori o dobrim i prijateljskim odnosima na najvišem nivou.
„Posjeta Bosni i Hercegovini je poruka da su naše zemlje okrenute regionalnoj saradnji, prosperitetu i zajedničkoj budućnosti u Evropskoj uniji. Bosna i Hercegovina u Crnoj Gori ima prijatelja i saveznika, susjeda na kojeg može da računa za svaku vrstu podrške. A važnost regionalne saradnje upravo najviše dolazi do izražaja tokom vanrednih situacija, kada jedni drugima prvi priskačemo u pomoć, svi zajedno potvrđujući istinsku bliskost među našim zemljama.
„Moja posjeta Sarajevu je i prilika da zajedno stavimo fokus na jačanje ekonomske saradnje, zbog čega dio moje delegacije čine i privrednici iz Crne Gore koji će učestvovati na poslovnom forumu sa kolegama iz BiH. Ono na čemu treba dodatno da radimo je unapređenje saobraćajne povezanosti kao važnog preduslova veće trgovinske razmjene, saradnje u oblasti investicija i turizma. Zajednički rad u oblastima koje sam pomenuo biće, siguran sam, na dobrobit naših građana i daljeg ekonomskog razvoja dvije države“, kaže Milatović
Upitan o prednostima članstva u NATO-u i „šta reći komšijama kada je Alijansa u pitanju“, ističe da je jačanje kredibilnog članstva Crne Gore u NATO-u jedan je od glavnih spoljnopolitičkih prioriteta naše države.
„Članstvo u Savezu pokazalo se kao snažan pokretač demokratskih reformi u našoj zemlji i garant stabilnosti i prosperiteta, zbog čega je važno da se ovi procesi nastave i dodatno ohrabre u regionu. Ovo posebno govorim sa aspekta značajnih bezbjednosnih izazova na globalnom nivou, rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku, koji su dodatno pokazali vrijednost i važnost međunarodne saradnje i sigurnosti na kojima počiva Alijansa.
„Naravno, prepuštam liderima BiH da sami procijene koji je najbolji bezbjednosni okvir za njihovu zemlju. Međutim, mogu reći da je Crna Gora, ulaskom u NATO, dodatno ojačala svoj suverenitet, smanjila eksterne rizike i dobila platformu da bude aktivan učesnik u važnim međunarodnim procesima.“
Crna Gora napreduje i na putu ka EU, BiH je jedina na Zapadnom Balkanu koja još nema ni Plan rasta: imate li savjet za nas?
Milatović kaže i da je „sa velikom radošću“ primio vijest o otvaranju pregovora EU sa Bosnom i Hercegovinom.
„Da, volio bih da se to ranije desilo, ali isto mislim da je to važno i simbolički kako bi se pokazala volja u Briselu da je proces proširenja otvoren i za vašu zemlju. Smatram da je svaki uspjeh Bosne i Hercegovine i naš uspjeh. Kao predsjednik Crne Gore tako posmatram i uspjeh svih ostalih zemalja u našoj regiji.
„Naš region je u geografskom i kulturološkom smislu neodvojivi dio Evrope, zbog čega je sasvim prirodno stanovište da Evropska unija nije kompletna i zaokružena bez Zapadnog Balkana. I nije to nikakvo proširenje, to je reintegracija ovog regiona unutar prostora kojem pripada i geografski i politički. Približavanje naših država EU dodatno dobija na značaju u svjetlu rastućih izazova i nestabilnosti na globalnom planu. Ovaj širi kontekst i aktuelni geopolitički momenat bi uvijek trebalo imati na umu kada donosimo odluke koje mogu uticati na brzinu integracionog puta, što je naš zajednički cilj.
„Ako imamo u vidu da je trenutni zamah proširenja jedinstvena prilika koju nemamo luksuz da propustimo, konstruktivni dijalog i pregovori o svim otvorenim pitanjima su ključ do uspjeha, a kompromis se dugoročno uvijek isplati. To je crnogorsko iskustvo koje uvijek koristim priliku da afirmišem. U ključnim momentima, kao što je bio izbor najviših pravosudnih funkcija, znali smo da budemo na visini zadatka i prevaziđemo unutrašnje podjele i razlike zarad višeg cilja, a to je punopravno članstvo u EU“, rekao je predsjednik Crne Gore.