Javno-privatna partnerstva projekata male vrijednosti osnažuju lokalne zajednice, unapređuju infrastrukturu i kvalitet usluga

Javno-privatna partnerstva (JPP) projekata male vrijednosti osnažuju lokalne zajednice kroz efikasnu raspodjelu finansijskog rizika, unapređenje infrastrukture i kvaliteta usluga, dok uključivanje privatnog sektora doprinosi održivom razvoju, zapošljavanju i poboljšanju životnog standarda građana.

To je poruka sa poslednjih panela o finansiranju JPP projekata male vrijednosti u regionu, održanih u okviru druge regionalne konfrencije o JPP, u organizaciji Agencije za investicije Crne Gore, SIGMA-e i Ministarstva finansija.

Zamjenik gradonačelnika Prijestonice Cetinje Marko Brnović, predstavio je projekat obnove Hotela Lokanda u tom gradu, kao prvog primjera realizacije javno-privatnog partnerstva na lokalnom nivou u Crnoj Gori.

On je istakao važnost ovog projekta za razvoj kulture i turizma u gradu.

„Prva smo lokalna samouprava koja realizuje projekte po modelu javno-privatnog partnerstva u Crnoj Gori, a sada smo, nakon četiri godine priprema, upravo poslali na javnu objavu tenderski postupak za odabir privatnog partnera“, rekao je Brnović.

Zahvalio se Ministarstvu finansija i Agenciji za investicije, naglašavajući značaj njihove podrške tokom pripreme projekta.

„Ovaj projekt ima posebnu važnost za kulturno nasljeđe Cetinja, s obzirom na to da je Hotel Lokanda prvi i najstariji hotel u Crnoj Gori, te je odavno prepoznat kao spomenik kulture“, dodao je Brnović.

Pojasnio je da će projekat obuhvatiti ne samo obnovu hotela, već i izgradnju podzemne garaže i uređenje trga umjetnika, čime će se dodatno unaprijediti turistička ponuda Prijestonice.

„Uzimajući u obzir istorijsku važnost Lokande, želimo stvoriti bolje uslove za turiste, ali i poboljšati saobraćajnu politiku u gradu“, istakao je Brnović.

Kazao je da je siguran da ćemo ubrzo svjedočiti brojnim projektima koji će se realizovati po modelu javno-privatnog partnerstva, čime će biti osnažena naša kultura i turistički sektor.

„Očekuje se da će tender za odabir privatnog partnera biti objavljen u narednim danima, čime će se otvoriti nova poglavlja u razvoju Prijestonice“, rekao je Brnović.

Predstavljajući projekat škola JPP u Varaždinu, pročelnik Odsjeka za obrazovanje, kulturu i sport Varaždinske županije dr Miroslav Huđek, istakao je ključne aspekte razvoja obrazovnog sistema od 2001. godine, kada su lokalne vlasti preuzele osnivačka prava.

„Ova promjena omogućila je županiji da razvije obrazovne programe prilagođene potrebama mladih. Danas imamo 8.600 učenika u srednjim školama i 6.600 u osnovnim školama. Naš sistem je počeo razvijati određene mjere kako bismo unaprijedili obrazovanje i osigurali kvalitet“, rekao je Huđek.

Prema njegovim riječima, analize su pokazale da je ranije obrazovni sistem bio nerazmjerno razvijen, sa mnogim školama koje su radile u dvije smjene, pojašnjavajući da je to ograničilo mogućnost razvoja dodatnih programa i resursa.

Huđek je naglasio važnost javno-privatnog partnerstva u izgradnji obrazovnih objekata.

„Ovaj model omogućuje nam da privatni partneri preuzmu finansijski rizik, dok javni sektor osigurava zemljište i reguliše projekte. Do danas, realizovano je 32 nova objekta, čime smo poboljšali uslove za učenike i nastavnike“, rekao je Huđek.

Rekao je da su kroz ovaj model postignuti bolji rezultati, a da je sistem postao učinkovitiji.

„Učionice su sada bolje opremljene, a komunikacija između javnog i privatnog sektora je brža i jasnija“, naveo je Huđek.

Govoreći o podzemnom parkingu u Prištini, šef Odsjeka za nadgledanje ugovora o JPP, Kreshnik Oseku, pojasnio je da će se taj projekat realizovati kroz koncesiju na 35 godina.

„Sa kapacitetom od 909 parking mjesta, ovaj projekat biće ključan za rješavanje problema saobraćaja i parkiranja u gradu, čime će se poboljšati urbana infrastruktura i smanjiti zagađenje“, naveo je Oseku.

Kazao je da se planira i izgradnja tri škole kroz desetogodišnju koncesiju, gdje privatni partner preuzima obavezu izgradnje i održavanja, navodeći da ukupna procjena kapitalnog ulaganja za ove projekte iznosi 16 miliona eura.

„Planiramo i veće projekte, kao što je izgradnja vjetroelektrane kapaciteta 150 MW, sa planiranim ulaganjem od 220 miliona eura, od čega će 70 odsto finansirati privatni sektor“, rekao je Oseku.

Direktorica Komisije za koncesije Maja Šuput, kazala je da javno-privatno partnerstvo i koncesije igraju ključnu ulogu u razvoju energetskih projekata u Republici Srpskoj.

„Prošle godine, zaključeno je 22 ugovora za solarne elektrane, a strategija razvoja energetike jasno definiše pravce djelovanja i potencijale u sektoru obnovljivih izvora energije. Važno je napomenuti da su lokalne zajednice aktivno uključene u proces dodjele koncesija, čime se osigurava da benefiti budu raspoređeni ravnomjerno“, navela je Šuput.

Pojasnila je da su investitori obavezni da izrade studije opravdanosti, koje moraju potvrditi licencirane kuće.

„Ove studije su ključne za procjenu ekonomske isplativosti i uticaja na životnu sredinu. U narednom periodu, nastaviće se rad na unapređenju zakonske regulative kako bi se olakšao proces investiranja“, rekla je Šuput.

Pojasnila je da upravljanje koncesijama osigurava kontinuirani priliv sredstava u lokalne budžete, što doprinosi razvoju zajednica.

„Lokalna preduzeća takođe imaju priliku da se uključe u projekte, čime se podstiče zapošljavanje i razvoj infrastrukture“, rekla je Šuput.

Poručila je da će se saradnja između javnog i privatnog sektora nastaviti s ciljem stvaranja pozitivnog ambijenta za privlačenje investicija i jačanje ekonomije države, prenosi PR Centar.