Izvještaj Njemačkog savjeta za spoljne poslove: Crna Gora deblokirala pristupanje EU, uprkos preprekama velika je prilika

Nakon izbora nove vlade Crna Gora je deblokirala proces pristupanja. Iako se suočava sa mnogim preprekama, ta država sada predstavlja najbolju priliku za EU, da povrati zamah za proširenje na Zapadnom Balkanu, navodi se u analizi Njemačkog savjeta za spoljne poslove – DGAP (German Council on Foreign Relations). Autori izvještaja o aktuelnoj situaciji u Crnoj Gori su, između ostalih, Milan Nič, Dimitar Bečev i Sebastien Mailard.

Prema njihovim riječima, period do sredine 2024. godine biće ključan za napredak reformi u Podgorici i adekvatan odgovor Brisela.

U pomenutom izvještaju naglašavaju, između ostalog, da je Crna Gora 2012. godine započela pregovore o članstvu u EU. Iako je otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja, zatvorila je samo tri.

„Poslednjih godina njen proces pristupanja je stagnirao zbog nedostatka političke volje. Činjenica je da je parlamentarna većina potrebna za usvajanje ključnih zakona i potvrđivanje bitnih imenovanja u pravosudnom sistemu predstavljala ozbiljan problem“, ukazuju u dokumentu Njemačkog savjeta za spoljne poslove.

Prepreke mogu biti poglavlja 23 i 24

Čelnik Pokreta „Evropa sad“ (PES) Milojko Spajić, izabran je na jesen 2023. za premijera Crne Gore. Od tada se, smatraju u DGAP-u, među liderima i zvaničnicima zemlje probudio osjećaj zamaha i pozitivne energije, za koju se, navode, često samo sugeriše da je prisutan u Ukrajini i Moldaviji.

Skupština Crne Gore je u kratkom roku dogovorila izbor Vrhovnog državnog tužioca (više od dvije godine nakon penzionisanja bivšeg nosioca funkcije), posljednjeg sudije Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta. Bolja saradnja specijalne policijske strukture sa tužiocima i Europolom, agencijom EU koja se bori protiv transnacionalnog kriminala, dovela je do, dodaju, do hapšenja nekoliko osumnjičenih na visokom nivou koji su umiješani u šverc cigareta i organizovani kriminal.

Štaviše, s obzirom na to da opozicija podržava vladu po pitanjima vezanim za EU, u izvještaju Njemačkog savjeta navodi se da sada postoji širok konsenzus u korist poboljšanja implementacije zahtjeva EU.

Podsjećaju na Spajićeve tvrdnje da njegovi ministri znaju da će svaka greška ili kašnjenje na putu ka EU rezultirati „crvenim kartonom“, odnosno smjenom. Međustranački sporazum je velika prednost i važan faktor stabilizacije, dodaje se.

U skladu sa trenutnom metodologijom pristupanja, ispunjenje privremenih mjerila je uslov za početak zatvaranja drugih poglavlja. Napredak u okviru takozvanog Klastera osnova, koji uključuje Poglavlje 23 (pravosuđe i osnovna prava) i Poglavlje 24 (pravda, sloboda i bezbjednost), određuje ukupan tempo pregovora (klauzula o ukupnoj ravnoteži).

Trenutni zamah pristupanja mogao bi, navode, naići na prepreke po ovim tačkama – i iz Podgorice i iz Brisela.

„Crnogorska Vlada je svjesna da od 83 mjere definisane kao privremena mjerila, treba da ispuni još 32. Najistaknutiji među njima su zakoni za jačanje slobode medija i definisanje uloge regulative o radiodifuziji, što je već pripremljeno. Zajedno sa svojim timom, nova ministarka za EU poslove Maida Gorčević koordinira napore Vlade da ih isporuči do sredine maja“, navodi se u pomenutom izvještaju.

Kako se čulo od eksperata EU na terenu, ovaj rok je, navode, veoma ambiciozan, ali izvodljiv.

No, sve poteze, smatraju, pomno će pratiti i Rusija, koja je spremna da iskoristi ranjivosti u članici NATO-a, koja se strateški nalazi između Srbije i Jadranske obale.

„Izvještaj IBAR bi mogao zakomplikovati stvari“

U međuvremenu, Evropska komisija je u intenzivnim razgovorima sa Podgoricom dok priprema svoj Privremeni izvještaj o ispunjenosti mjerila (IBAR). Ukoliko ovaj izvještaj bude pozitivan, belgijsko predsjedništvo Savjetom Evropske unije obećalo je crnogorskim liderima da će sazvati još jednu međuvladinu konferenciju (IGC) u junu.

Predlažu da Savjet podržava sledeću fazu procesa pristupanja.

Na strani EU, pozitivan IBAR se, navode, ne smatra sasvim izvjesnim.

„Iako to niko iz EU ne objašnjava ni javnosti ni akterima civilnog društva u Crnoj Gori, izvještaj bi mogao zakomplikovati stvari. Na crnogorskoj strani, međutim, rezultat IBAR-a u junu se već uzima zdravo za gotovo. Ankete pokazuju da 70 do 80 odsto građana Crne Gore konstantno ima visok nivo povjerenja u EU i podršku evropskim integracijama – rezultati koji su trenutno jedinstveni na Zapadnom Balkanu. Ovo povjerenje bi moglo biti narušeno sukobom očekivanja u kritičnom trenutku koji bi se mogao (zlo)upotrijebiti“, kaže se u dokumentu Njemačkog savjeta za spoljne poslove.

Prema njihovim riječima, neki unutrašnji i spoljni akteri neprijateljski su raspoloženi prema zapadnoj orjentaciji zemlje.

Još jedan očit izazov za izglede Crne Gore za EU predstavlja, navodi se u izvještaju, nedostatak ljudskih kapaciteta i tehničke ekspertize u javnoj upravi.

U nekim slučajevima, ovo se rješava ponovnim zapošljavanjem državnih službenika iz prethodnih vlada Demokratske partije socijalista (DPS).

„Čuli smo da je takvo ponovno zapošljavanje čak bilo u toku u ministarstvima pod kontrolom pokreta „Evropa sada” (PES). Koalicionim sporazumom je predviđeno da će, ukoliko ova kohabitacija nesmetano funkcioniše, ZBCG ući u vladu „u roku od godinu dana“ i predložiti četiri ministra“, ističu u pomenutoj analizi.

Potpuno usklađivanje sa EU politikom

U dokumentu Njemačkog savjeta za spoljne poslove piše da su tu konstelaciju kritikovali su neki zapadni saveznici Crne Gore jer su, navode,predsjednik Skupštine Andrija Mandić i stranke bloka ZBCG, donedavno bile čvrsto protiv evroatlantskih integracija.

Ipak, kako se navodi u tom izvještaju, u koalicionom sporazumu, ZBCG se obavezala na spoljnu politiku vlade, uključujući 100-postotno usklađivanje sa EU po pitanju sankcija Rusiji.

„Mandić se za sada ponaša kao konstruktivan igrač i najglasniji pobornik reformi EU, dok drugi lider ZBCG, Milan Knežević, iznosi radikalnije stavove. Ovo je već stvorilo unutrašnja trvenja unutar bloka. Formiranje Spajićeve vlade bio je kulminacija procesa političkih promjena započetog 2020. godine izborima koji su okončali dugogodišnju vladavinu Demokratske partije socijalista (DPS) pod Milom Đukanovićem“, stoji u analizi koju, izemđu ostalih, potpisuju Milan Nič, Dimitar Bečev i Sebastien Mailard.

„Reformski nagon i relativna pozicija sadašnjeg premijera jači“

Kako dalje navode, dok su se dvije prethodne vlade pokazale kao veoma nestabilne i nesposobne da donesu reformske mjere, čini se da su reformski zamah i pozicija sadašnjeg premijera jači. Spajiću, smatraju, idu u prilog i kalkulacije opozicije.

Ukoliko dođe do raspleta sadašnjeg aranžmana, PES je, smatraju ova trojica autora, spreman da formira većinu sa DPS-om i strankama etničkih manjina. Štaviše, PES-ova strategija depolarizacije – hvatanje centra i širenje prema prosrpskom taboru i crnogorskom taboru suvereniteta – izgleda da se za sada isplati.

„Sve u svemu, političko okruženje u Crnoj Gori je i dalje veoma krhko i suočava se sa tri neposredna izazova: predstojeća rekonstrukcija kabineta da bi se uključili ministri ZBCG, tenzije sa predsjednikom Milatovićem koji je nedavno istupio iz vladajuće stranke PES, i upitno jedinstvo poslaničkog kluba PES-a. Ipak, ostaju jedinstveni, a tenzije između predsjednika i premijera nijesu nove. Dakle, najveći rizik predstavlja moguća reorganizacija kabineta. Zbog nagomilanih trvenja, do toga bi moglo doći vrlo brzo a i da bi se balansirala pojačana uloga ZBCG, uključiti i Bošnjačku stranku (BS), stranku crnogorskih Bošnjaka“, navode oni.

EU je potrebna priča o uspjehu na Zapadnom Balkanu

Smatraju da bi jedna od političkih žrtava rekonstrukcije mogao biti aktuelni ministar pravde Andrej Milović, koji je već isključen iz PES-a.

Mnogo će, navode, zavisiti od Spajićeve političke moći i shvatanja situacije. Prema njihovim riječima, čini se da je njegova vlada kupila vrijeme bar do ljeta da konsoliduje svoje redove i postigne rezultate na putu ka EU, kao i u ekonomiji i javnim finansijama.

Poručuju da je EU potrebna priča o uspjehu na Zapadnom Balkanu, a cijeli region pomno prati Crnu Goru.

„Pod prethodnim vladama, zemlja je protraćila dobru volju tako što je malo ostvarila reforme koje je naložio Brisel. Kao rezultat toga, zemlje članice EU sada će vjerovatno zauzeti oprezan pristup. Iako je razumljivo, ovakav odgovor na obnovljene napore Podgorice da se pridruži Evropskoj uniji mogao bi da propusti glavnu stvar: da, preko Crne Gore, EU ponovo osvaja položaj na Zapadnom Balkanu. Pored toga, s obzirom da je Rusija zauzeta drugim izazovima i Srbija koja se fokusira na krizu na sjeveru Kosova, EU je trenutno u prednosti „, piše u dokumentu.

Ako Crna Gora ne ispuni standarde, neće moći da napreduje na putu ka EU

U dokumentu Njemačkog savjeta za spoljne poslove dodaju da EU mora upravljati visokim očekivanjima u Crnoj Gori.

„Nedavne posjete zvaničnika EU Podgorici na visokom nivou povećale su očekivanja o brzom napretku ka pridruživanju, umjesto da su naglasile potrebu za sprovođenjem reformi. Ako Crna Gora ne ispuni standarde, neće moći da napreduje na putu ka EU. Ali svaki uspjeh na ovom putu je i važan faktor konsolidacije za vladajuću koaliciju i pobjeda za EU. Najgori scenario uključuje povratak domaćoj nestabilnosti. Oslabljena vlada i još jedan vanredni izbori mogli bi da preokrenu skromne uspjehe ostvarene od dolaska Spajićeve vlade na vlast“, kaže se u analizi.

Drugi faktor rizika kako su kazali, je sama EU.

Čak i ako ispuni standarde, smatraju da će Crnoj Gori možda biti teško da „proda“ još jednu međuvladinu konferenciju poznatu kao IGC ili („pristupnu konferenciju“) nekim državama članicama EU.

„Albanija i Sjeverna Makedonija dugo čekaju na IGC zbog veta Bugarske koji je povezan sa opredeljenjem Skoplja da promijeni svoj ustav i velike bilateralne svađe koja se razvila između Albanije i Grčke. Neke države članice u Savjetu će se zalagati za zakazivanje zajedničke pristupne konferencije za sve tri zemlje do kraja 2024. godine“, navodi se u izvještaju.

Takva odluka bi, ocjenjuju, mogla potkopati trenutni reformski zamah u Crnoj Gori u krhkom trenutku. Takođe će, dodaju, dovesti u pitanje princip nagrađivanja zasluga.

„Geopolitički interes EU na Zapadnom Balkanu biće doveden u opasnost od konkurencije kao što je Rusija. Evropska unija bi stoga trebalo da djeluje odlučno ohrabrujući Crnu Goru da udvostruči svoje reformske napore i osiguravajući da posvećenost zemlje promjenama bude pravilno priznata i nadoknađena“, zaključuje se u analizi Njemačkog savjeta za spoljne poslove – DGAP (German Council on Foreign Relations).

(RTCG)