Izbori u Iranu: Građani nevoljni da izađu na izbore, skoro niko više ne vjeruje u promjene

U Iranu 61 milion građana ima pravo glasa. Oni su pozvani da glasaju na parlamentarnim izborima prvog marta. Osim toga biraće se i članovi Skupštine stručnjaka. Ona bira vrhovnog vođu. Iranska novinska agencija Azar Kalam navodi rezultate istraživanja javnog mnjenja koje je u cijeloj zemlji sproveo institut blizak vlasti. Prema rezultatima istraživanja izlaznost će iznositi svega 30 odsto. A u glavnom gradu Teheranu izlaznost će biti oko 15 odsto. Građani su naveli razloge za odsustvo volje da izađu na izbore – nesposobnost parlamenta, korupcija i nedostatak nade u bolju budućnost.

Državna medijska agencija Irna navodi da je izlazak na izbore dozvoljen za 15200 kanditata, koji će se boriti za 290 mjesta u parlamentu.

Novinar Masjar Hosravi kaže za novinsku agenciju AFP da vlast želi da na lokalnom nivou stvori veću konkurenciju dozvoljavajući toliki broj kandidata kako bi povećala izlaznost. „Najveći broj kandidata, prije svega u manjim izbornim okruzima, jesu ljekari, inženjeri, činovnici i prosvjetni radnici koji ne pripadaju ni jednoj političkoj grupaciji“, kaže on.

Muzika i žurke kao reklama za izbore

Predizborna kampanja je počela 22. februara. Na društvenim mrežama se mogu vidjeti video-zapisi sa raznih predizborni skupova, propraćenih glasnom muzikom i svečanom atmosferom. Kao i inače pred izbore, pripadnici moralne policije iz redova milicije Basidž ostaju nevidljivi.

„Kao običan vojnik koji služi samo narodu, pozivam iransku naciju da shvati ove izbore kao izuzetno značajne“, rekao je komandir Revolucionarne garde Hosein Salami novinarima. „Izbori se ne odvijaju samo zbog toga da se u određenom djelu zemlje izaberu predstavnici. Njihovo dejstvo je globalno. Velika izlaznost pokazuje da se Iran usred teškoća oslanja na glasove i volju ljudi“, dodaje on.

Izgleda da i Salami kao svi u iranskoj vlasti dobro znaju da je jaz između naroda i vlasti veći nego ikad. Poslije brutalnog gušenja protesta koji su se 2022. odigravali širom zemlje pod geslom „Žena, život, sloboda“, skoro niko više ne vjeruje u promjene u političkom sistemu.

Zašto ljudi neće na izbore?

Profesor sociologije na švedskom Univerzitetu Melardalen Merdad Dervišpur kaže: „Što je vrh Islamske Republike uspješniji u gušenju svake opozicije i učvršćivanju islamskog patronatskog sistema, to je manji uticaj Republike u političkom sistemu, dok islamska vladavina jača“. On je objasnio da su u istoriji Islamske Republike od 1979. postojale faze kada je stanovništvo vjerovalo u reforme unutar sistema i kada su izbori korišćeni kao oblik protesta. „Cilj je bio da se potisnu vjerske vođe i da se ojačaju demokratski elementi. Međutim, rezultati nikada nisu doveli do stvarnih reformi, pošto sistem nije slijedio volju društva“, rekao je Dervišpur.

Tokom vremena politički sistem u Iranu je postajao sve radikalniji i nepomirljiviji. Prostor za kritiku se smanjivao. Uoči martovskih izbora više kandidata koji su bili kritički raspoloženi prema vlasti isključeni su sa liste kandidata. Izborni organi su čak isključili i neke dosadašnje poslanike zbog „nedostajućih ideoloških kvalifikacija“.

I pred parlamentarne izbore 2020.odbijeni su brojni kandidati skloni reformama i umjerenosti. Prema podacima reformistički raspoloženih političara, iz njihovih redova je dopušteno da se na listi nađe ukupno 20 do 30 kandidata. Očekuje se da će ovi izbori učvrstiti konzervativnu vlast.

Ali Afšari je bivši iranski studentski vođa koji sada živi u američkom egzilu. On kaže: „Izbori u Islamskoj Republici ne služe mogućnosti političke i društvene promjene ili promjene vlasti, koja bi počivala na volji većine i sačuvala osnovna prava manjina. Izbori su u Iranu instrument učvršćivanja nelegitimne vlasti manjine i očuvanja sistema nepravedne raspodjele resursa – to je igra moći i bogatstva“.

Preko 275 poznatih aktivista i predstavnika civilnog društva u Iranu najavili su bojkot izbora. Oni ukazuju na „jadno“ stanje izbornog sistema i osuđuju „zastoj u reformama“, kao i „potpuno eliminisanje kritike“ ili „široko rasprostranjenu diskvalifikaciju kandidata“. Potpisnici zajedničke izjave od 25. februara upozoravaju da svi ti faktori zajedno sa nedostatkom raznolikih političkih glasova potkopavaju legitimnost izbora.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Narges Mohamadi, koja se nalazi u zatvoru, priključila se bojkotu. „Na strani sam stanovništva i bojkotujem te lažne izbore, kako bih naglasila nelegitimnost Islamske Republike i jaz između represivnog, autoritarnog režima i naroda“, oglasila se Mohamadi saopštenjem iz zatvora.