Ivan i Danica Crnogorčević: Srpstvo se temelji na Kosovskom zavjetu

„Ovo je zemlja Stefana i Lazara“, poručuje nam etno umjetnica Danica Crnogorčević pjesmom „Veseli se srpski rode“ – od litija u Crnoj Gori, sve do proslave medalja na čuvenom balkonu Skupštine grada u Beogradu. Uz zvonki glas pjevačice koji se proširio „od Prizrena do Rumije“, pa i dalje – Srbi „zbog slobode“ uglas kliču uz njene melodije.

Pjesmu koja je ujedinila Srbe napisao je njen suprug Ivan, svještenik crkve svetog Dimitrija na Kruševcu u Podgorici.

Objavljena je na Vidovdan 2020. godine i postala nezvanična himna litija za odbranu pravoslavnih svetinja.

Bračni par koji je nedavno dobio i četvrto dete ne krije zadovoljstvo zbog toga što se njihova melodija nametnula kao „oda tradiciji i slavnoj prošlosti“, kako ju je nedavno za RT Balkan ocijenio pisac Marko Tanasković.

„Uvijek volim da naglasim da tu pjesmu, kao i sve ostale, koje zajedno sa svojim suprugom predstavljam našem narodu a i šire, ne prisvajamo samo kao naše. To su upravo pjesme koje treba da se osjećaju kao dio ovog naroda i kao nešto prirodno. Jer u svakoj kulturi svaki narod pjeva svoje rodoljubive pjesme. Ako je to prirodno drugim zemljama zašto ne bi bilo i kod nas„, kaže Danica Crnogorčević za RT Balkan.

Svojim patriotskim i duhovnim melodijama ona se, kaže, obraća „onima koji emocije prema svom rodu najbolje i najlepše izražavaju kroz slušanje ove vrste muzike“.

Naravno da se u kući Crnogorčevića slavio uspjeh srpskih sportista. Mladi bračni par s radošću je pratio televizijski prenos slavlja srpskih sportista na kome je kulminacija večeri bilo upravo puštanje njihove pjesme.

Viralni snimak na kome se vide košarkaši, basketaši i Novak Đoković dok zajedno pjevaju „zbog slobode“ poslao je u svijet sliku srpskog jedinstva i snage, i pokazao da su najveći među nama upravo oni koji se ponose svojim porijeklom.

„Pjesma ‘Veseli se srpski rode’ se toliko pjeva jer se ojseća da je nastala iz srca i najiskrenije ljubavi prema našoj zemlji i našim precima. Odmah smo se prisjetili i naših istorijskih litija kada je ta pjesma takođe pjevana jednim srcem i jednim glasom. Samo tako i može da se pjeva i samo tada se na našim licima rađaju suze radosnice – kada se kroz pjesmu osjeti jedinstvo“, ukazuje Danica.

Cilj njihove muzike je da Srbe učine ponosnim zbog toga što su Srbi. Poruka koju Crnogorčevići šalju jeste poruka o jedinstvu naroda.

„Dobro je poznata izreka ‘Samo sloga Srbina spasava’. Pravo je vrijeme da shvatimo da je to osnov svega, i da samo u slozi možemo napredovati i biti jaki i nesalomivog duha, kako na individualnom planu tako i kao narod. Nemamo čega da se stidimo, kao što i danas imamo svetionike u nauci , sportu, muzici, tako smo ih imali kroz istoriju. Istorijske uspjehe imamo u svijetu, a isto tako je bilo i ranije. Tesla, Pupin, Milanković… zar je malo?“, pita se pjevačica.

Za Ivana Crnogorčevića srpstvo je nezamislivo bez svetosavlja, a svetosavlje je nezamislivo bez Hrista.

„Pravo srpstvo, ne komercijalno, ne ono što je vrlo često zloupotrebljeno u kojekakve političke svrhe, temelji se na kosovskim idealima i zavetu. Te kosovske ideale i zavete nam je pokazao car Lazar tako što je položio svoj život za krst časni i slobodu zlatnu, i time što je odabrao ne carstvo zemljsko već carstvo nebesko“, ukazuje otac Ivan.

Pisca pjesme koja je u izvođenju Danice Crnogorčević ujedinila Srbe, a koja je postala poput druge srpske himne, pjeva se na đačkim priredbama, sportskim slavljima, pa čak i na svadbama i drugim veseljima, pitamo da li ima osećaj da se konačno probudio dugo potiskivani srpski duh?

„Bogu hvala na tome, upravo je tako, obnavlja se srpski patriotizam koji je decenijama bio potiskivan i degradiran. Pjesma kako svojim riječima tako i svojim ritmom budi kod našeg naroda posebne emocije, pogotovo kod djece. Pored toga ona ima i jednu duhovnu dimenziju koja se teško može definisati ali upravo te slike koje smo mogli da vidimo su najbolji pokazatelj“, ističe autor ove pesme, Ivan Crnogorčević.

Ipak dok je najveći dio javnosti slavio sa srpskim sportistima uglas pjevajući „Veseli se srpski rode“, bilo je i onih nezadovoljnih. Previše im je, kažu, nacionalistički, i pevanje ovakve muzike nazivaju „uništavanjem generacija“. Fali im, priznaju, onaj jugonostalgični prizvuk melodije „Igra rokenrol cela Jugoslavija“. Neće, međutim, da kažu da nisu za to da se srpski rod veseli „zbog slobode“, a pogotovo ne ovako đuture, bratski i ujedinjeno – od Prizrena do Rumije.

„To je očito pokazatelj nedostatka njihovog duhovnog obrazovanja. U pitanju su oni koji pola dana mrze sebe, a drugu polovinu dana mrze svijet oko sebe. Ko ima imalo sluha, pjesmu će doživjeti kao izraz najvišeg hrišćanskog rodoljublja i patriotizma“, ukazuje otac Ivan.

Da se na isprazne kritike ne osvrću i da se uprkos svim napadima drže samo srpskog puta, Crnogorčevići su i ranije dokazali. Kada je na Badnji dan, na koncertu u Podgorici otpjevala himnu „Oj svijetla majska zoro“ sa nešto drugačijim tekstom, onim iz 1863. godine, podsjećajući na bratstvo i zajedništvo Srbije i Crne Gore, Danica se našla u centru medijske hajke. Stih „jedina si za slobodu ti ostala srpskom rodu“, preživjeo je sve prijetnje krivičnim prijavama i tužbama, i ostao „kao dug našim svetim precima i našoj svijetloj istoriji“, kako je tada objasnila pjevačica.

Dvadesetdevetogodišnja Danica, koja je u avgustu rodila četvrto dijete, odana je supruga i brižna majka. Na svojoj Instagram stranici koju prati 136 hiljada ljudi, često dijeli momente iz svog porodičnog života, ali i svoje muzičke uspjehe, poput onog, kada se prošle godine njena pjesma začula i u Moskvi na Dan pobjede. Čemu će učiti svoju djecu, upitao ju je RT Balkan.

„Učiću ih prije svega onome čemu su mene moji a mog supruga njegovi roditelji učili, a to je osnovnim tradicionalnim vrijednostima, Božijim zapovjestima, da budu prije svega dobri ljudi, da imaju vjeru u Boga i da čuvaju pravoslavnu vjeru“, zaključuje Danica Crnogorčević.