Istorija se ponavlja: Na isti dan kada je Austro-Ugarska poslala ratni ultimatum Srbiji 1914., krenuo udar na Republiku Srpsku!

Na isti dan kada je Austrougarska poslala ultimatum Srbiji 1914., sada je upućen novi ultimatum Republici Srpskoj. Naime, austrijski diplomata slovenačkog porijekla Valentin Incko 13. jula nametnuo je zakon o zabrani negiranja genocida u ovoj zemlji.

Tako je srpski narod s one strane Drine, kao i 1914. ponovo osuđen na golgotu!

„Zakon koji slijedi i koji čini sastavni dio ove odluke, stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova“, saopšteno je iz Kancelarije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR).

Ovim je Incko poslao poruku Republici Srpskoj, a reagovao je i srpski član predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik koji je pokrenuo i peticiju  kojom se izražava stav o neprihvatanju zakona koji je nametnuo visoki predstavnik, ali kojom se isto tako izražava sraman stav da se, „uz uvažavanje svih žrtava, u Srebrenici nije desio genocid“, prenosi agencija Srna.

„Dodik poziva sve građane Republike Srpske koji to žele da svojim potpisom na ovu peticiju odbiju da se srpskom narodu i svim građanima Srpske zabranjuje pravo na slobodu mišljenja, kao i da što masovnijim potpisom na ovu peticiju odbijemo političke manipulacije jednog dijela Zapada koji žele da jedino srpski narod u Evropi bude okarakterisan kao genocidan“, izjavio je njegov savjetnik za unutrašnju politiku, Radovan Kovačević.

Inckovom odlukom propisane su i kasne zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.

Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina kaznit će se onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u Odluci.

Sve ove odluke i ponovno pokretanje pitanja Srebrenice, čini se došlo je nakon što je Crna Gora usvojila rezoluciju o Srebrenici. Time je naša država ponovo u regionu postakla podjele, ali i udarila na Republiku Srpsku i Srbiju.

Šta se desilo 23. jula 1914?

Austrougarski ultimatum Srbiji ili Julski ultimatum bio je ultimatum upućen Vladi Kraljevine Srbije 23. jula 1914. godine, nepunih mjesec dana posle Sarajevskog atentata. Dokument je opisan kao najteži ultimatum ikada upućen jednoj državi od strane druge od strane britanskog ministra inostranih poslova ser Edvarda Greja. Smatralo se da se njegovi zahtjevi ne mogu ispuniti i da je ultimatum samo način za stvaranje povoda za rat. Kada je Austrougarska 28. jula odbila srpsko uslovno prihvatanje zahtjeva i objavila rat Srbiji, to je pokrenulo niz događaja koji će svijet uvesti u Prvi svjetski rat.

Poslanik fon Gizl predao je 23. jula 1914. godine u 18 časova ultimativnu notu zastupniku srpskog predsjednika vlade, dru Lazaru Pačuu, ministru finansija. Odgovor se očekivao u roku od dva dana, do 25. jula u 18 časova. Trenutak predaje bio je određen željom Beča da sačeka odlazak francuskog predsjednika republike iz Petrograda, gdje je boravio u zvaničnoj posjeti. Tekst je uručen i drugim velikim silama. Srbija je optužena da: se ideja o atentatu rodila u Beogradu, da su oružje i municiju atentatorima dali srpski oficiri, pripadnici Narodne odbrane, da su prebacivanje u Bosnu omogućile srpske granične službe.