Istoričar Aleksandar Stamatović za „Borbu“: Crna Gora svoj najveći sunovrat doživjela u vidu rušenja Njegoševe kapele, šta se čeka sa njenom obnovom, od koga strahujemo?

21

Istoričar i redovni profesor Univerziteta u Istočnom Sarajevu Aleksandar Stamatović kazao je „Borbi“ da je Crna Gora doživjela svoj najveći sunovrat u vidu rušenja Njegoševe kapele i proizvođenja antinacije Njegošu, uz tvrdnju da je Njegoš pripadao toj antinaciji.

Kako je kazao, ako se u današnjici uđe u raspravu sa nekim, asocijacija na Vas kao Crnogorca je Njegoš.

„Upravo od Njegoša Crna Gora je dostigla vrhunac svog identiteta, i smjernicu određenja za buduća pokoljenja, koja će se uvijek iznova i iznova pozivati na njega, i dovoditi Crnu Goru u znak jednakosti sa njim. Njegoš je kriterijum i mjerilo vrijednosti Crne Gor“, tvrdi Stamatović.

On ističe i da je era DPS-a i Đukanovića donijela je ono što prema Njegošu nije donijela ni turska, austrijska, italijanska i njemačka okupacija. Istoričar tvrdi i da nije pobornik rušenja mauzoleja jer su spomenike rušili totalitarni režimi.

„Obnavlja se samo ono što je bilo i biće. Ono što je Crna Gora bila i vraća se opet svom iskonskom biću. Rijeke ljudi treba da hrle ka toj kapeli, koja će opet biti na Lovćenu, sa pogledom indignacije ka faraonskom zdanju Broza i crnogorskih pobrozica. Kao čovjek koji i u ličnom životu ne voli demagoge i sijače magle reći ću:“Šta se čeka? Kada se počinje, i kada će biti završeno? Od koga strahujemo, i od čega se libimo?!“, upitao se Stamatović.

BORBA: Je li današnji praznik jedan od načina na koji se Crna Gora odužila Njegošu?

Mislim da je formulacija „oduživanja“ Crne Gore Njegošu putem nekog konvencionalno određenog datuma, pa bio to i datum njegovog rođenja prilično nezgrapno izbačena u javnost, i da čak ide do banalne floskule. Crna Gora se nikada ne može odužiti Njegošu. Upravo od Njegoša Crna Gora je dostigla vrhunac svog identiteta, i smjernicu određenja za buduća pokoljenja, koja će se uvijek iznova i iznova pozivati na njega, i dovoditi Crnu Goru u znak jednakosti sa njim. Njegoš je kriterijum i mjerilo vrijednosti Crne Gore. On je asocijacija na Crnu Goru, i sinonim za Crnu Goru. Uvijek se iznova i iznova neko ili neki, pozivaju na njegoševsku Crnu Goru, a da mjerila i pravila te njegoševske Crne Gore ni do danas nijesu jasno određena.

Ako i u današnjici uđete u raspravu sa nekim strancem, pa čak i pripadnikom nekog naroda iz bivše jugoslovenske države, uglavnom najprosječnije inteligencije i obrazovanja, asocijacija vas kao Crnogorca i vašeg identiteta je Njegoš. U još užem smislu, i među samim Srbima, idući od regije do regije, kada se kažete da ste Crnogorac, vaše prepoznavanje i sinonim za njega su Njegoš i Lovćen.

Bilo je svakako velikih književnika i mislilaca kod Srba u XIX i XX vijeku, ali ni jedan nije prepoznat po nekoj teritoriji u širem kontekstu, identitetu te teritorije i karakteru naroda u njoj. Ti srpski velikani su sinonim za neki grad, stil ličnog života, filsofiju života, neostvarenu ljubav i sl. Ali u širem kontestu oni su time ograničeni i skučeni, i nijesu dostigli Njegoša.

BORBA: Mislite li da je ovaj praznik korak ka obnovi Njegoševe zavjetne kapele na Lovćenu?

I o ovoj logici i slijedu stvari se mnogo priča, piše i polemiše. Kako se uzme. Crna Gora je imala i ima Njegoševu nagradu za književno djelo već decenijama. I to je bio svojevrsni Njegošev praznik. Pa šta se desilo? I sa tim rekao bih „njegoševanjem“, i sa tom velikom nagradom koju dobija i jedan nobelovac Ivo Andrić, Crna Gora je doživjela svoj najveći sunovrat u vidu rušenja Njegoševe kapele, i proizvođenja antinacije Njegošu, uz tvrdnju da je i Njegoš pripadao toj antinaciji, i da do tada Lovćen i simbolika na njemu nijesu bili oni pravi Njegoševi i crnogorski, a eto sada jesu sa Brozom, Meštrovićem, Blažom Jovanovićem i Veljkom Milatovićem.

I sa Njegoševom nagradom posrnuće Crne Gore je dotaklo dno, i to je lijepo formulisao pokojni Kiro Radović, kada je rekao da je mjerilo takve Crne Gore bilo to da je „jedno predratno administrativno šilježe“ u vidu Blaža Jovanovića moglo staviti vijenac sa riječima „Blažo Njegošu“.

Ako mene neko pita da li sam za rušenje Meštrovićevog paganskog mauzoleja na Lovćenu, reći ću nikad i nikako!

Prvo zato što sam kao ubijeđeni demokrata protiv rušenja bilo čijih spomenika. Spomenike su rušili totalitarni režimi: fašisti, nacisti i komunisti. Čim neko nešto satire i zatire znači da se boji nečega što to znači. Taj mauzolej treba da ostane vječita opomena Crnoj Gori i Crnogorcima, za sva pokoljenja, dok Crne Gore postoji, koliko se ona survala, i dotakla ljudsko dno. Koliko je udarila protiv same sebe! Koji su to i kakvi ljudi mogli biti koji su to uradili?! Tu u blizini, ne podiže se od kamenja složenog na Ivanovim koritima opet nešto novo na Lovćenu. Obnavlja se samo ono što je bilo i biće. Ono što je Crna Gora bila i vraća se opet svom iskonskom biću. Rijeke ljudi treba da hrle ka toj kapeli, koja će opet biti na Lovćenu, sa pogledom indignacije ka faraonskom zdanju Broza i crnogorskih pobrozica. Kao čovjek koji i u ličnom životu ne voli demagoge i sijače magle reći ću:“Šta se čeka? Kada se počinje, i kada će biti završeno? Od koga strahujemo, i od čega se libimo?!“

BORBA: Kako komentarišete činjenicu da je čak i DPS glasao da Dan Njegoševog rođenja bude Dan kulture u Crnoj Gori, nakon svega izrečenog?

Sa DPS-om i erom Mila Đukanovića od tri decenije, Crna Gora je doživjela svoje najveće posrnuće. Ne Crna Gora kao neki imaginarni pojam i fenomen, nego Crna Gora i Crnogorci sa njom i u njoj.

Era DPS-a i Đukanovića donijela je ono što prema Njegošu nije donijela ni turska, austrijska, italijanska i njemačka okupacija. Njegošu su raskopane kosti, i snijete sa Lovćena za vrijeme Austrijanaca, ali nije dirato u ono šta je Njegoš bio, i nije krivotvorena njegova misao. Njegoš je proglašavan genocidnim pjesnikom i vladikom. Sa njim se vuklo po prašini i kaljuzi kulturoloških i naučnih manipulacija. U eri DPS-a došlo se ne od Adama nego do Adnana o Njegošu. Mjerilo vrijednosti Njegoša pod DPS-om davao je Adnan. Sve to u cilju dokazivanja da Njegoš nije bio to što je bio, a i mi sa njim, Njegošev narod, narod koji govori srpskim jezikom, koji je srpski, slovenski i pravoslavni, narod koji nikada neće doći od krsta do križa, od civilizacijskog koda Konstantinopolja do Rima.

Njegoš je optuživan da je promijenio naš identitet, da nam je unio „Srpstvo“, da smo mi do Njegoša bili nešto što smo oduvijek bili, a od Njegoša posrbice Sime-Sarajlije, Milorada Medakovića i Nićifora Dučića. O tome da je DPS doživio svoju katarzu i pokajanje glasajući za Dan Njegoša iluzorno je govoriti. To je samo bila politička taktika, i pokušaj da DPS i njegovi sljedbenici i dalje imaju alibi da se zovu Njegoševim narodom, i formulišu ovaj Dan samo uopštem kontekstu kulture, i to kulture Crne Gore, a ne kulture i značenja te kulture kroz Njegoša i u Njegošu. Crna Gora je u doba ere DPS-a postala svoj antipod, ona je postola zemlja gdje je bio vojvoda Draško, i o toj zemlji pripovijedao Crnogorcima.

Stoga nemam nikakvog sentimenta prema činjenici da je i DPS glasao za ovaj Dan, niti bilo kakvog mišljenja da zbog toga u nekom smislu DPS treba rehabilotovati.Niti bi iko ko drži do vrijednosti njegoševske Crne Gore to trebao da ima.

21 Comments
  1. Milo komentariše

    Dosta i tvog baljezganja
    Pokupi se i u neku rupu tamo poducavaj redovni neprofesoru

  2. Srpko komentariše

    Covjek koga je krstio jedan Kiro Radovic i ne moze govoriti drugacije.Bravo Stamatovicu nesalomljivi Srbine! Nikada nijesi bio niciji poltron pa ni ovih srpskih lidercica.Takav i ostani!

  3. Cvijo komentariše

    Cocjek je krsten u Sarajevu na Pofalicima jer je tamo zivio. Salomljiv je on itekako, savitljiv i povodljiv, steta sto ga svi iskoristise njemu osta samo da piskara po portalima, nikad on svoje ja nije imao

  4. kosta komentariše

    Profesore svak čast! Uvijek dosledan i pravičan!

  5. kosta komentariše

    Profesore, svaka čast! Kao uvijek dosledan i pravičan u svojim stavovima!!

  6. kosta komentariše

    Profesore, svaka čast! Uvijek dosledan i pravičsn!!

  7. Mile komentariše

    Od svih analiza o NJegosu procitanih ovih dana analiza dr Stamatovica je najkonkretnija! Kapa dolje profesore!

  8. kosta komentariše

    Profesore, gaziii!
    Samo naprijed!!

  9. Marko komentariše

    Najbolj istoricar u CG.Reze britko kao sablja.Otuda i zato su se ovi botovi dukljanski razlajali.Sad ce sendvic botovi!

  10. Ana komentariše

    Ali ovo o Blazu, Velju M. i Adnanu, samo kom Cirgicu ili Muhovicu? Ovo je bilo di bola…bez vazelina.Bravo Stamo!

  11. Kona komentariše

    Zasto brisete komentare o snobu koji su istiniti a ostavljate hvalispjeve koje on sam pise sebi

  12. Njegos komentariše

    Svi mi znamo ovog smrada Stamatovica!

  13. Branka komentariše

    Mi u blok 5 znamo ko je sta radi i sta prozivljavaju njegovi

  14. Miodrag komentariše

    E jadjooo, ti o Njegosu, eee Crna Goro dokle li si dosla!

  15. Joksim komentariše

    A da ti nije ona plavka mladjana za te Njegose silni ha ha

    1. kosta komentariše

      Plavka, crnka , brineta….
      Profesore svaka Vama čast!

  16. Dora komentariše

    Tijelo stenje pod silom duševnom koleba se duša u tijelu more stenje pod silom nebesnom koleblju se u moru nebesa. Niko srećan, a niko dovoljan niko miran, a niko spokojan. Sve se čovjek bruka sa čovjekom gleda majmun sebe u zrcalo

  17. kosta komentariše

    Baš odgovara pojedinima što pišu svakakve komentare!!!

  18. Crnogorac komentariše

    A dje si Draginjo u muskom obliku

    1. maja komentariše

      Uzivam čitajući sve od profesora!!

  19. maja komentariše

    Uvijek volim da pročitam nešto od prof. dr. Stamatovića.
    Tačno i precizno!!

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.