Iste kompanije ne izmiruju obaveze: Poreski dug na kraju juna premašio 540 miliona evra!

Poreski dug na kraju juna premašio je 540 miliona eura a nagomilava se najviše zbog zateznih kamata, kažu u Upravi prihoda i carina (UPC).

I dok oni tek treba da utvrde koliko je od ovog iznosa naplativo, ekonomski analitičari smatraju da će biti dobro ako se uzme i 200 miliona.

Analitičarka Mila Kasalica smatra da bi naplata duga preko nekretnina mogla da bude dobar model.

U prethodnih pola godine prihodi od poreza i carina iznose milijardu i 22 miliona eura, što je u odnosu na isti period prošle godine više za 246 miliona i predstavlja rekord, tvrde nadležni.

No, i pored toga što poreski prihodi rastu, raste i poreski dug.

“Ukupan procijenjeni poreski dug na 30. 06. 2023. godine iznosi 540.110.120,75 eura, uključujući kamatu. Važno je reći da je kod ovog nagomilanog poreskog duga upravo problem ta zatezna kamata koja se svakodnevno obračunava na sva ta neplaćena potraživanja“, rekao jeRadoje Mijušković iz UPC.

Koliko je od ovog duga, u kome stalno prednjače iste kompanije, moguće naplatiti, i dalje se ne zna.

To će analizirati Radna grupa koju je formirala UPC po preporukama eksperata iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica ocjenjuje da je poreski dug najviše povezan sa nedisciplinom državnih kompanija, koja ni dan danas ne ispunjavanju svoje obaveze.

Smatra da možemo biti zadovoljni ako se naplati makar 200 miliona.

Kasalica kaže da je tu potrebno da UPC dobije podršku svih uvezanih resora.

Ona kaže i da treba poboljšati informacioni sistem odnosno praćenje prijava poreskih obveznika.

U međuvremenu, carinski dug na kraju juna iznosio je skoro 14,4 4 miliona eura a Mijušković kaže da je on u potpunosti naplativ.

Nakon prošlogodišnjih zaplijena cigareta u Slobodnoj zoni Luke Bar i Odluke o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda na tom prostoru, pojačan je carinski nadzor, a značajno im pomaže i elektronsko vođenje evidencije nad svom robom koja ulazi i izlazi.

Iz UPC napominju i da je aktuelni menadžment, nakon donošenja novog Carinskog zakona, inicirao izmjenu Zakona o slobodnim zonama, da bi se trajno spriječilo ono čemu smo svjedočili u prethodnom periodu.