„Inženjerska struka ima ključnu ulogu u razvoju održivih sistema klimatizacije, grijanja i hlađenja“
Nove tehnike klimatizacije, grijanja i hlađenja ne samo da unaprjeđuju kvalitet života, već i značajno doprinose energetskoj efikasnosti i smanjenju uticaja na klimatske promjene, pri čemu inženjerska struka igra ključnu ulogu u integraciji održivih rješenja koja odgovaraju globalnim izazovima.
To je poručeno na otvaranju 5. Stručnog skupa sa međunarodnim učešćem iz oblasti klimatizacije, grijanja i hlađenja “energijaA+”, koji je organizovala Inženjerska komora Crne Gore – Strukovna komora mašinskih inženjera (IKCG SKMI).
Predsjednik IKCG Dušan Kokić, istakao je značaj ovakvih događaja za profesionalni razvoj i stručno usavršavanje inženjera.
„Ovaj događaj predstavlja ne samo priliku za razmjenu znanja, iskustava i ideja, već i platformu za razmatranje najnovijih dostignuća i inovacija“, rekao je Kokić.
Posebno je ukazao na važnost razvoja tehnika klimatizacije, grijanja i hlađenja uz smanjenje uticaja na klimatske promjene, što je, kako je dodao, prioritet djelovanja inženjerske struke.
„Naša obaveza kao inženjera je da aktivno doprinosimo poboljšanju energetske efikasnosti i promovišemo inovacije koje ne samo da unaprjeđuju kvalitet života, već i čuvaju planetu za buduće generacije“, poručio je Kokić.
Kazao je da će tokom dvodnevnog skupa biti obrađene teme od primjera dobre prakse, novih tehničkih rješenja do izazova vezanih za norme, standarde i tržište.
Predsjednik SKMI IKCG, Borislav Dragović, kazao je da je cilj skupa razmjena znanja, iskustava i ideja koje doprinose razvoju struke i primjeni novih rješenja koja pomažu očuvanju životne sredine i smanjenju uticaja klimatskih promjena.
Ukazao je na značaj tema koje će biti obrađene tokom skupa, uključujući energetsku efikasnost, nove tehnologije, tržište, standarde i norme.
Prema njegovim riječima, ove teme su od ključnog značaja ne samo za struku, već i za širu zajednicu, budući da grijanje, hlađenje i klimatizacija predstavljaju esencijalne aspekte savremenog života i industrije.
„Efikasni sistemi ovih tehnologija doprinose poboljšanju kvaliteta života, ali i održivosti zajednica. U svijetu koji se suočava sa izazovima klimatskih promjena, naš rad postaje još značajniji“, istakao je je Dragović, dodajući kako skup pruža priliku za učenje jednih od drugih, kao i za uspostavljanje novih partnerstava, ideja i projekata.
On smatra da skup, na kojem učestvuju stručnjaci iz deset zemalja, predstavlja važnu priliku za unaprjeđenje saradnje sa sličnim strukovnim organizacijama iz inostranstva, što je, kako je istakao, od presudne važnosti za dalji napredak struke u Crnoj Gori.
Načelnica Direktorata za građevinarstvo i članica IKCG, Milica Abramović, istakla je ključne faktore koji utiču na ekonomski razvoj države, uključujući brz razvoj infrastrukturnih tehnologija, urbanizaciju, demografske promjene, postizanje socijalnog razvoja i ekološku svijest među građanima.
„Preduslov ekonomskog razvoja svake države, pa i Crne Gore, je kvalitetan i očuvan prostor, opremljen odgovarajućom saobraćajnom, energetskom, komunalnom i drugom infrastrukturom“, naglasila je Abramović.
Ukazala je na značaj funkcionalnog korišćenja prostora i investicionih ulaganja, dodajući da aktualna Vlada preduzima strateške aktivnosti za razvoj države u tom pravcu.
Abramović je kazala da kvalitetni planski dokumenti predstavljaju osnov za investicione projekte, čime će se osigurati održiv i skladan razvoj Crne Gore.
„Fokus Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine biće na unaprjeđenju prostornog planiranja i infrastrukture. Vaša struka ima značajan doprinos u svim ovim procesima, a ovlašćenja i obaveze koje imate prema Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata imaju direktan uticaj na razvoj države“, rekla je Abramović.
Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Nenad Vitomirović, ukazao je na značaj sistema grijanja, hlađenja i klimatizacije u kontekstu globalnih klimatskih promjena, kao i na njihov uticaj na lokalne zajednice.
„Sistemi o kojima danas govorimo imaju ključnu ulogu ne samo u funkcionisanju objekata, već i kao odgovor na globalne izazove u vezi sa klimatskim promjenama“, rekao Vitomirović.
Posebno je ukazao na problem urbanih ostrva toplote, koji je rezultat ljudskih aktivnosti u urbanim sredinama, kao što su korišćenje građevinskih materijala i nedostatak zelenih površina.
Vitomirović je istakao da iako je klimatizacija neophodna za unutrašnje prostore, spoljašnje jedinice mogu dodatno zagrijavati okolinu.
On je naglasio važnost integracije održivih rješenja u planove urbanog razvoja, kako bi se stvorile otpornije i ugodnije urbane sredine.
„Vi, kao predstavnici struke, i mi, kao nadležni organi, imamo odgovornost da budemo predvodnici u implementaciji inovativnih i održivih rješenja“, rekao je Vitomirović.
Poručio je da je racionalna potrošnja energije odgovornost svih, te da je važno promovisati svijest o održivim praksama.
Član Upravnog odbora Inženjerske komore Srbije, Branislav Popović, osvrnuo se na stanje industrije klimatizacije i grijanja u regionu.
Podsjetio je da su prije 30-40 godina postojale fabrike koje su proizvodile uređaje za klimatizaciju i grijanje, ali da je ta industrija vremenom oslabila.
„Nadam se da će ovakvi skupovi, kroz razmjenu dostignuća i znanja, pomoći da se naše države razvijaju u pravom smjeru“, kazao je Popović.
Posebno je istakao važnost inženjerstva, a naročito mašinstva, kao jedne od rijetkih profesija koja u regionu nije podlegla uticaju privatnog obrazovanja nižeg kvaliteta.
„Mašinstvo, zajedno sa medicinom, zadržalo je visok nivo obrazovanja, što ovakvi skupovi dodatno podržavaju“, rekao je Popović.
Samostalna savjetnica u Agenciji zaštitu životne sredine Crne Gore, Tatjana Boljević, kazala je da Agencija implementira i nacionalne propise i međunarodne ugovore kojima se reguliše potrošnja rashladnih medijuma, ključnih za rad ovih uređaja.
„Rashladni fluidi, koji su se ranije koristili, oštećivali su ozonski omotač, ali s razvojem tehnologije, novi rashladni fluidi sada više doprinose efektu staklene bašte i globalnom zagrijavanju“, pojasnila je Boljević.
Ukazala je na aktivnosti Agencije, uključujući pripremu nacionalnih planova i programa za eliminaciju supstanci koje oštećuju ozonski omotač.
Posebno je pomenula usvajanje plana za implementaciju Kigali amandmana, koji je Vlada Crne Gore usvojila u junu.
„Tim planom predviđeno je smanjenje potrošnje supstanci koje doprinose efektu staklene bašte, čime će Crna Gora ispuniti svoje obaveze iz Kigali amandmana, koji je ratifikovala 2019. godine. Cilj ovog plana je da omogući Crnoj Gori prelazak na rashladne fluide koji su manje štetni, kako za ozonski omotač, tako i za klimatske promjene“, rekla je Boljević.
Stručni skup, koji će biti nastavljen i sjutra, organizovan je kao prilika za okupljanje i razmjenu znanja, iskustava i mišljenja svih koji su u tehnici klimatizacije, grijanja i hlađenja profesionalno angažovani ili su povezani sa ovom oblašću, kao što su naučni radnici, istraživači, konstruktori, studenti, projektanti, izvođači radova i serviseri iz oblasti klimatizacije, grijanja i hlađenja, konsultanti i investitori, predstavnici proizvođača i trgovaca opreme za klimatizaciju, grijanje i hlađenje, državni službenici iz oblasti izgradnje objekata i zaštite životne sredine iz Crne Gore i inostranstva.
Skup je takođe prilika da posjetioci mogu vidjeti izložene proizvode i usluge iz oblasti klimatizacije i neposredno se upoznati sa inovacijama na izložbenim štandovima u okviru skupa.
Zlatni sponzori događaja su ENING i TERMOSISTEM.